Vrhovni sud SAD-a zabranjuje patentiranje ljudskih gena, ali ne i sintetičkih (umjetno izmjenjenih).
Dana 13.lipnja, Vrhovni sud SAD-a jednoglasno je presudio da je prirodni segment DNA proizvod prirode i da nije patentibilan samo zato što je izoliran, ali cDNA (komplementarna DNK), budući da se NE pojavljuje u prirodi, može biti predmet patentnih zahtjeva. Dvojaki ishod zaključuje dugotrajni patentni slučaj pokrenut protiv Myriad Genetics iz Salt Lake-a u državi Utah.
Vrhovni sud je prihvatio slučaj nakon suprotne presude američkog žalbenog suda za savezni okrug, koji je utvrdio da su i izolirani DNK i cDNA zahtjevi prihvatljivi za patent (Nat. Biotechnol. 29, 771, 2011.). Myriad je izradio test za mutacije gena BRCA1 i BRCA2, kojeg koriste za procjenu rizika od raka dojke i jajnika.
“Myriadove tvrdnje nisu spašene činjenicom da izloiranje DNA iz ljudskog genoma prekida kemijske veze koje povezuju molekule gena zajedno”, napisao je sud, “ili argument da je dosadašnja praksa Američkog ureda za patente i zaštitne znakove za genske patente imala pravo da se ne složi.”
Nadalje, primijetio je sud, slučaj nije uključivao zahtjeve za metode, patente o novim primjenama znanja o genima BRCA1 i BRCA2 ili patentabilnost DNK u kojoj je redoslijed nukleotida koji se pojavljuju u prirodi umjetno promijenjen. Predsjednik i izvršni direktor Myriada, Peter Meldrum, napisao je u priopćenju za javnost: “Vjerujemo da je Sud na odgovarajući način potvrdio naše tvrdnje o cDNA i naglasio prihvatljivost patenta za naše zahtjeve za metodu, osiguravajući snažnu zaštitu intelektualnog vlasništva za naš BRACAnalysis test koji ide naprijed.” Mješovita presuda mogla bi imati samo minimalan učinak na Myriadovo poslovanje, s obzirom na njegove najavljene planove za preklapanje BRCA testiranja u novi proizvod, myRisk Hereditary Cancer, panel od 25 gena koji identificira rizik genetske predispozicije za šest različitih karcinoma, uključujući dojke i jajnike, ove jeseni.
- Komplementarna DNK (cDNA): stvara se reverznom transkripcijom RNA izdvojene iz tkiva. Vrste RNA koje se koriste za reverznu transkripciju mogu biti ukupna RNA, pre-mRNA (glasnička RNA), RNA, ribosomalna RNA ili tRNA.
Glavni medicinski direktor Moderne Tal Zaks nudi pogled u budućnost personalizirane medicine i kako bi se prilagođena cjepiva jednog dana mogla koristiti u borbi protiv raka. Ovaj govor je snimljen na TEDxBeaconStreetu. 08.12.2017.
Transkript:
Od vremena otkako sam se školovao za liječnika znanstvenika, živimo ovu fenomenalnu digitalnu i znanstvenu revoluciju, a ja sam danas ovdje da vam kažem da zapravo hakiramo softver života i da to mijenja način na koji razmišljamo o prevenciji i liječenju bolesti.
Dakle, evo sve biologije koju trebate znati u 30 sekundi.
Naše tijelo je sačinjeno od organa.
Naši su organi sačinjeni od stanica, a u svakoj stanici postoji nešto što se zove glasnička RNA, ili skraćeno mRNA, koja prenosi kritične informacije od DNK, naših gena, do proteina, što je zapravo stvar od koje smo svi napravljeni.
Ovo je kritična informacija koja određuje što će stanica učiniti. Stoga o njoj razmišljamo kao o operativnom sustavu. I nije samo u svakoj ćeliji našeg tijela, već je u svakoj ćeliji svakog živog organizma. Isto je to.
Dakle, ako biste to mogli promijeniti (u tome što nazivamo softver života i.e. DNK), ako biste mogli uvesti redak koda ili promijeniti redak koda, ispostavija se da to ima duboke implikacije na sve, od gripe do raka.
Studije su pokazale da je reverzna transkripcija Sars-Cov2 i cjepiva u ljudski genom moguća.
- SARS-CoV-2 RNA reverzno transkribirana i integrirana u ljudski genom.
- Intracelularna reverzna transkripcija Pfizer BioNTech COVID-19 mRNA cjepiva BNT162b2 in vitro u staničnoj liniji ljudske jetre.
Klaus Schwab: Razlika u ovoj 4. industrijskoj revoluciji je da ona ne mijenja ono što radite, ona mijenja vas, ako se povrgnete editiranju gena, na primjer.
CRISPR Cas9: Editiranje gena – novi poslovni model farmaceutske mafije
Jennifer Doudna iz UC Berkeleya osvojila Nobelovu nagradu za kemiju za 2020. godinu, podijelivši je s kolegicom Emmanuelle Charpentier, direktoricom Instituta Max Planck za biologiju infekcija, za zajednički razvoj CRISPR-Cas9 – proboja uređivanja genoma.
CRISPR-Cas9 omogućuje prepravljanje DNK – koda života – u bilo kojem organizmu, uključujući ljudske stanice, pod altruističnim plaštom liječenja tisuća neizlječivih bolesti.
Mark Zuckerberg: Ali želim izraziti oprez u ovome jer još uvijek ne znamo duguročne efekte mijenjanja DNK i RNK ljudi. (17.06.2020)
Definirajte čovjeka?
Definirajte život?
Može li nas Opća deklaracija o ljudskim pravima i dalje štititi?
Jesu li oni koji su u sebe ubrizgali mRNK “terapiju” postali tuđe vlasništvo??
