Donji dom britanskog Parlamenta usvaja zakon o elektroničkom označavanju prosvjednika koji nisu osuđeni za kazneno djelo
Prijedlog zakona o javnom redu i miru 2022.: što bi novi zakon značio za prosvjede i zašto je toliko kontroverzan
Prijedlog zakona, koji je Suella Braverman pokupila od Priti Patel, ponovno je u parlamentu
Od Karen Roberts prije 3 dana
Kontroverzni prijedlog zakona o javnom redu koji bi uključivao ovlasti za nametanje naloga zabrane prosvjeda nazvan je “drakonskim” i “zastrašujućim”. Grupe za ljudska prava kažu da će zakon staviti zakone protiv prosvjeda u rang s onima u Rusiji i Bjelorusiji.
Zakon je prošao glasovanje u Westminsteru tijekom trećeg čitanja u Donjem domu sa 276 glasova za i 231. Ali koje bi nove ovlasti zakon donio, je li doista loš kao Bjelorusija i Rusija i u kojoj je fazi u parlamentu ? Evo što trebate znati.
Što je prijedlog zakona o javnom redu i miru?
Prijedlog zakona uveden je u svibnju ove godine s ciljem uvođenja novih prekršaja koji se odnose na javni red i mir. To bi značilo proširenje policijskih ovlasti poput zaustavljanja i pretresa, kao i uvođenje mjera za suzbijanje prosvjednika.
Ministarstvo unutarnjih poslova kaže da je svrha prijedloga zakona: “dati policiji alate koji su joj potrebni da se uhvati u koštac s opasnim i vrlo razornim taktikama, koje koristi mala manjina prosvjednika.”
Bivša ministrica unutarnjih poslova Suella Braverman rekla je kada se nedavno raspravljalo o prijedlogu zakona u Commons-u: “To su woketardi koja čitaju Guardian, jedu tofu, usuđujem se reći, koalicija protiv rasta kojoj možemo zahvaliti za poremećaj na našim cestama koji vidimo danas.”
Koje bi ovlasti donio prijedlog zakona?
Grupe kao što su Insulate Britain i Just Stop Oil koristile su metode zaključavanja kako bi izazvale poremećaj. Prema prijedlogu zakona, to je nešto što bi bilo prekršaj – bilo bi sljedeće protivno zakonu:
- Zaključavanje ili je opremljen za zaključavanje – što je metoda protesta u kojoj se ljudi vežu za zgrade ili predmete
- Ometanje velikih transportnih radova, na primjer HS2
- Ometanje nacionalne infrastrukture kao što su željeznice, zračne luke i nafta i plin, tiskarski strojevi.
Kazne za počinjenje prekršaja bile bi maksimalna kazna od šest mjeseci zatvora, neograničena novčana kazna ili oboje za zaključavanje i ometanje transportnih radova. Dok bi ometanje nacionalne infrastrukture povlačilo kaznu do 12 mjeseci zatvora, neograničenu novčanu kaznu ili oboje.
Zakonom se također predlaže proširenje policijskih ovlasti zaustavljanja i pretrage kako bi se službenicima omogućilo traženje predmeta koji bi se mogli koristiti u “prekršajima povezanim s prosvjedima”.
Također bi se uvele Naredbe za sprječavanje ozbiljnih poremećaja – oblik zabrane, koji se traži u “javnom interesu” kada prosvjedi uzrokuju ili prijete “ozbiljnim poremećajima ili ozbiljnim štetnim utjecajem na javnu sigurnost”.
One bi bile izrečene onima koji su u dva prethodna slučaja osuđeni za zločine povezane s prosvjedom ili ako su u dva prethodna slučaja izazvali “ozbiljan poremećaj”, bez osude.
Nalozi bi sudovima dali mogućnost nametanja uvjeta kao što je zabrana osobe da bude na određenom mjestu s određenim ljudima ili korištenje interneta za poticanje drugih na “prestupe povezane s prosvjedima”.
Osim što bi im se nametnuli uvjeti, oni koji podliježu nalozima također bi imali zahtjeve o obavijesti što bi značilo da moraju održavati kontakt s osobom ili tijelom koje nadzire naredbu, kao i da moraju obavijestiti ako promijene svoju kućnu adresu.
Zašto se prijedlog zakona pokazao toliko kontroverznim?
Skupine za ljudska prava, sindikati i političari izrazili su zabrinutost oko prijedloga zakona. Skupine za ljudska prava posebno su kritizirale planirane mjere u vezi s prosvjedima. Također postoji zabrinutost zbog planova za produljenje ovlasti za zaustavljanje i pretragu.
Među onima koji su se izjasnili protiv prijedloga zakona je Liberty koji ga je opisao kao “drakonski” i rekao da će imati “zastrašujući” učinak na pravo na prosvjed.
“Naredbe o zabrani prosvjeda drastično će proširiti nadzor i kažnjavanje prosvjednika, čak i onih koji nikada nisu bili osuđeni za zločin. Također smo duboko zabrinuti zbog utjecaja novih ovlasti zaustavljanja i pretrage te stvaranja novih prekršaja koji će dodatno učvrstiti diskriminaciju i učiniti nesigurnim za ljude iz marginaliziranih zajednica da se bore za svoja prava.
“Prijedlog zakona o javnom redu i miru imat će obeshrabrujući učinak na pravo na prosvjed, kriminalizirajući svakoga tko želi biti saslušan. U funkcionalnoj demokraciji svatko se mora moći suprotstaviti moći. Moramo se boriti da obranimo naše pravo na prosvjed.”
U međuvremenu, Amnesty se također izjasnio protiv toga i pozvao zastupnike da se tome usprotive. U brifingu je rečeno da će preventivne naredbe “ići čak i dalje” u smislu zabrane organizacije i sudjelovanja u prosvjedima od ruskog Zakona o okupljanjima i mjera poduzetih u Bjelorusiji.
U brifingu je također stajalo: “Procjena Amnestyja je da bi zakon o PB-u ostavio Ujedinjeno Kraljevstvo kršenjem međunarodnog zakona o ljudskim pravima.”
Također je izrazio zabrinutost zbog drugih dijelova prijedloga zakona, uključujući proširenje ovlasti zaustavljanja i pretrage, rekavši da bi to “vjerojatno dovelo do diskriminirajućeg policijskog nadzora već previše policijskih i marginaliziranih skupina”.
Koje su mjere u Rusiji i Bjelorusiji?
U Rusiji ako skup uključuje više od jednog sudionika, oni moraju obavijestiti vlasti. Vlasti ga mogu zabraniti ako se održava pored vijadukata, željeznica, cjevovoda, dalekovoda visokog napona, zatvora, sudova, predsjedničkih rezidencija ili u zoni granične kontrole. Pravo okupljanja može se ograničiti i u neposrednoj blizini kulturno-povijesnih spomenika.
Godine 2012. donesen je zakon koji je povećao kaznu za održavanje neodobrenih prosvjeda i zabranio prosvjednicima nošenje maski i oružja. Osim toga, skupove ne može organizirati nitko tko je narušavao javni mir i sigurnost ili je dva ili više puta u godini bio podvrgnut administrativnoj kazni zbog prekršaja skupa.
Dvije godine kasnije zakon se ponovno promijenio pa je održavanje prosvjeda bez dopuštenja vlasti, čak i mirnog skupa za jednu osobu, kažnjivo novčanom kaznom ili pritvorom do 15 dana, odnosno do pet godina zatvora ako se radi o trećem kršenju.
Do toga je došlo nakon opsežnih masovnih prosvjeda nakon reizbora predsjednika Aleksandra Lukašenka 2020. U pokušaju gušenja prosvjeda sigurnosne snage privele su tisuće ljudi.
U kojoj je fazi prijedlog zakona o javnom redu u parlamentu?
Nacrt zakona prošao je svoje treće čitanje u Donjem domu 18. listopada. Međutim, mora proći kroz Dom lordova prije nego što postane zakon.
Njegovo prvo čitanje u Domu lordova bilo je sljedeći dan, dok je drugo čitanje 1. studenog. To će članovima dati prvu priliku za raspravu o načelima i svrsi prijedloga zakona i istaknuti sve probleme ili područja za koja misle da su amandmani potrebni.
