The Guardian – Stvaranje smrtonosnog virusa gripe

Kontekst

The Guardian – Znanstvenici osuđuju ‘ludo, opasno’ stvaranje smrtonosnog virusa gripe koji se prenosi zrakom (11.06.2014.)

Istraživači kažu da ponovno kreiranje soja španjolske gripe naglašava rizik od pandemije, ali kritičari kažu da rad dovodi globalno stanovništvo u opasnost.

Soj ptičje gripe H5N1, viđen u zlatu, uzgojen u stanicama bubrega pasa Madin-Darby. Ubio je najmanje 386 ljudi od 2003. Fotografija: AP/CDC/C Goldsmith.

 

Znanstvenici su stvorili po život opasan virus koji je vrlo sličan soju španjolske gripe iz 1918.godine, koji je ubio oko 50 milijuna ljudi u eksperimentu, kojeg su protivnici eksperimenta označili “ludim”.

Američki znanstvenici rekli su da su eksperimenti bili ključni za razumijevanje rizika za javno zdravlje koji predstavljaju virusi koji trenutno kruže među divljim pticama, ali kritičari su studije osudili kao opasne i pozvali finansijere da zaustave rad.

Znanstvenici sa Sveučilišta Wisconsin-Madison koristili su tehniku ​​zvanu reverzna genetika kako bi izgradili virus iz fragmenata sojeva divlje ptičje gripe. Zatim su mutirali virus kako bi se zrakom lakše širio s jedne životinje na drugu.

“Posao koji oni rade je apsolutno lud. Cijela stvar je iznimno opasna”, rekao je Lord May, bivši predsjednik Kraljevskog društva i nekoć glavni savjetnik za znanost u vladi Ujedinjenog Kraljevstva. “Da, postoji opasnost, ali ona ne proizlazi iz virusa vani u životinjama, ona proizlazi iz laboratorija vrlo ambicioznih ljudi.”

Virusi gripe slobodno kruže u populacijama divljih ptica. Većina ostaje u kokošima, patkama i drugim pticama, ali povremeno sojevi mutiraju u oblik koji može zaraziti ljude. Soj ptičje gripe H5N1 ubio je najmanje 386 ljudi od 2003. godine, prema podacima WHO-a. Smatra se da je španjolska gripa iz 1918. također došla od ptica.

Pišući u časopisu Cell Host and Microbe, Yoshihiro Kawaoka opisuje kako je njegov tim analizirao različite viruse ptičje gripe i pronašao gene nekoliko sojeva koji su bili vrlo slični onima koji su činili virus ljudske gripe iz 1918. godine. Kombinirali su gene ptičje gripe u jedan novi virus, stvarajući novi patogen koji se samo oko 3% razlikovao od ljudskog virusa iz 1918. godine.

Svježe napravljeni virus – prvi od nekoliko koje je tim stvoriobio je štetniji za miševe i tvorove od normalnih virusa ptičje gripe, ali ne toliko opasan kao soj iz 1918. godine. Nije se proširio između tvorova i nijedna životinja nije uginula. No znanstvenici su nastavili mutirati virus kako bi vidjeli koje promjene bi ga mogle dovesti do širenja. Sedam mutacija kasnije, imali su opasniju verziju koja se lako širila sa životinje na životinju u malim kapljicama vode, na isti način na koji se gripa širi kod ljudi.

Kawaoka, koji je vodio istraživanje u visoko-sigurnosnom laboratoriju na Sveučilištu Wisconsin-Madison, rekao je da je rad istaknuo kako virusi gripe pronađeni u populacijama divljih ptica imaju potencijal da se prilagode ljudima i izazovu pandemiju. (op.prev. Imaju potencijal, ali bi li, uopće, u prirodi došlo do tih mutacija?)

Naknadni eksperimenti pokazali su da bi cjepivo protiv svinjske gripe iz 2009. i antivirusni lijek tamiflu trebali biti (Opaska 1) učinkoviti protiv virusa. “Ovo je važna informacija za one koji donose odluke o nadzoru i spremnosti za pandemiju”, rekao je Kawaoka za Guardian.

Djelo je posljednje u nizu kontroverznih studija koje su podijelile znanstvenu zajednicu. S jedne strane su istraživači koji stvaraju opasne viruse u sigurnim laboratorijima u nadi da će naučiti kako postojeći sojevi mogu mutirati kako bi postali potencijalna prijetnja ljudima. S druge strane su znanstvenici koji tvrde da ovaj rad čini malo ili ništa u zaštiti ljudi, ali umjesto toga dovodi globalnu populaciju u veću opasnost.

Marc Lipsitch, profesor epidemiologije na Harvard škole za javno zdravstvo, rekao je: “Zabrinut sam da ovo signalizira rastući trend stvaranja prenosivih novih virusa htjeli-ne htjeli, bez snažnog javnozdravstvenog obrazloženja. To je rizična aktivnost čak i u najsigurnijim laboratorijima. Znanstvenici ne bi trebali riskirati bez uvjerljivih dokaza da rad može spasiti živote, što ovaj rad NE čini“, dodao je.

U članku objavljenom prošlog mjeseca, Lipsitch je ustvrdio da bi eksperimenti poput Kawaokinog mogli pokrenuti katastrofalnu pandemiju ako virus pobjegne ili bude namjerno pušten iz visoko-sigurnosnog laboratorija.

No Kawaoka je branio rad, rekavši da kritičari nisu cijenili utjecaj njegovog i tuđeg rada na opasne viruse. “Postojale su rasprave o korisnosti gomilanja zaliha cjepiva protiv H5N1 [ptičje gripe] sve dok nisu objavljeni naši H5N1 dokumenti. Slično tome, ovaj rad snažno podupire stvaranje zaliha lijekova protiv gripe. Ako ovo nije ‘korist od spašavanja života’, što jest?” On je rekao.

0 0 votes
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
guest
0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments