Kina: Prva Teknokracija Na Svijetu
Tehnokracija je sustav diktatorske vladavine utemeljen na raspodjeli resursa. Godine 1938., Časopis “Tehnokrat” opisao ga je na sljedeći način:
“Tehnokracija je znanost društvenog inženjeringa, znanstveno djelovanje cjelokupnog društvenog mehanizma za proizvodnju i distribuciju dobara i usluga cijeloj populaciji.”
Poput feudalizma, raspodjelu resursa kontrolira centralizirana vlast, koja daje pristup resursima ovisno o ponašanju građana. Ovo je poželjna metoda kontrole stanovništva “socijalnog kredita” u Kini. Sve veći broj kineskih građana treba dobar društveni rang kako bi dobio pristup resursima i društvu. Cijelim sustavom upravljaju središnji planeri u okviru političkog tijela podređenog Državnom vijeću, nazvanog Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme (NDRC). Oni nadziru operacije prikupljanja podataka, prikupljanja i analize u ogromnim razmjerima.
Bez ikakvog demokratskog nadzora, tehnokracija u Kini propisuje da ljudi vjeruju ediktima tehnokrata. Od njih se traži da vjeruju, ili barem javno kažu, da se odluke donose u interesu općeg dobra. Ako se ne pridržavaju, Tehnat može iskoristiti svoje sustave nadzora kako bi identificirao počinitelje i kaznio ih za njihovo sebično ponašanje. U svom dokumentu iz 2014. godine, Planiranje sustava socijalnog kredita, Narodna Republika Kina (NRK) izjavila je da namjerava “stvoriti okruženje socijalnog kredita utemeljenog na poštenju, samodisciplini, pouzdanosti i međusobnom povjerenju”. Najavili su:
“Naša se zemlja trenutno nalazi u ključnom razdoblju ekonomske i društvene transformacije. Subjekti dioničara su raznolikiji [. . .] oblici društvene organizacije i upravljanja doživljavaju duboke promjene. Sveobuhvatno unaprjeđenje uspostave socijalnog kreditnog sustava učinkovita je metoda jačanja kreditne vrijednosti društva, jačanja međusobnog povjerenja u društvo i smanjenja društvenih proturječnosti te je hitna potreba za jačanjem i inovacijama u području društvenog upravljanja. [. . .] Uspostava socijalnog kreditnog sustava važan je temelj za sveobuhvatnu primjenu znanstvenog stajališta o razvoju. [. . .] Ubrzanje i promicanje uspostave sustava socijalnog kredita važan je preduvjet za promicanje optimizirane raspodjele resursa.”
Ovo je utjelovljenje tehnokracije. To je monokultura u kojoj su svi podređeni tehnokratskoj državi.
Sustav socijalnog kreditiranja u Kini ima dva aspekta. I pojedinačni građani i korporacije dobivaju ocjenu koja se temelji na agregiranju i analizi podataka prikupljenih iz njihovih životnih i poslovnih praksi.
Oko 80% kineskih provincija ima jedan ili drugi oblik sustava socijalnog kreditiranja. Iako su pojedinačni sustavi nadzora i kontrole još uvijek u fazi izrade, oni su najrasprostranjeniji u gradovima. Ljudi se mogu ili staviti na “crnu listu”, koja ograničava njihove slobode, ili na “crvenu listu” koja im dopušta sudjelovanje u društvu na način koji tehnokracija smatra prikladnim. Kazne uključuju uskraćivanje pristupa javnom prijevozu, odbijanje plaćanja, sramotu javnosti ili ograničene mogućnosti zapošljavanja.
Na nacionalnoj razini, fokus je na uspostavljanju korporativnog socijalnog kreditnog sustava (CSCS). Milijuni poduzeća u Kini moraju pokazati svoju predanost općem dobru, kako ih definira Tehnat. Sve dok to rade, bit će im dopušteno da napreduju. Ako se ne pokore, neće.
Iz brojnih razloga, koje je istražio prof. Liu Yongmou u knjizi “Prednosti tehnokracije u Kini“, kineski politički sustav dobro je poslužio stvaranju prve Tehnata na svijetu:
“U Kini danas postoji povoljniji stav prema tehnokraciji nego drugdje. [. . .] Utoliko što je scijentizam primijenjen na politiku, Kinezi imaju tendenciju da imaju pozitivan stav prema tehnokraciji. [. . .] Tehnokracija se također uklapa s kineskom tradicijom elitne politike i idealom, da se osvrnemo na konfucijansku frazu, ‘uzdizanja kreposnih i sposobnih.’ [. . .] znanje je bilo važnije od zastupanja interesa onih kojima se vlada. [. . .] U pozadini kineske baštine dugogodišnje feudalne kulture, tehnokracija je bolji način za suočavanje s društvenim problemima od autoritarne politike odvojene od tehničke stručnosti.”
WEF, Trilateralna komisija i drugi think-tankovi G3P-a potiču razvoj potreban da bi NDRC Državnog vijeća NRK-a izgradio rastući Tehnat. Strana ulaganja i infuzija tehnologije, od sadašnjih vodećih nacija postojećeg IRBO-a, dovela su Kinu u poziciju u kojoj će dati ekonomski, politički i kulturni poticaj novom svjetskom poretku.
Tehnokracija testirana u Kini trenutno se provodi širom svijeta. Individualni suverenitet i slobode, za koje se tvrdi da su moralni temelj sadašnjeg IRBO-a, zamjenjuju se predanošću učinkovitosti i upravljanju resursima u interesu “općeg dobra”. Na Zapadu to znamo kao “održivi razvoj“.
Takav sustav je idealan za one koji žele imati vrhovnu autokratsku moć, zbog čega je G3P već dugo želio tehnokraciju instalirati globalno. To je razlog zbog kojeg su pomogli izgradnju Tehnata u Kini. Novi IRBO će biti vođen od strane tehnokrata, a oni će služiti globalnom javno-privatnom partnerstvu.
