Tehnokratska tiranija

Agenda 2030 Digital ID Dokumenti Gospodarstvo Kontekst Pametni gradovi Psyop Publikacije Tehnokracija

Još jedan “naslijeđeni sustav” koji NSCAI nastoji revidirati je vlasništvo nad automobilima, jer promiče autonomna ili samovozeća vozila i dalje tvrdi da je “vlasništvo voznog parka > individualno vlasništvo”. Posebno ukazuje na potrebu za “centraliziranom mrežom za dijeljenje vožnje”, za koju kaže da je “potrebna za koordinaciju automobila kako bi se postigla stopa iskorištenosti od gotovo 100%.” Međutim, upozorava se na mreže za dijeljenje vožnje kojima je  “potreban ljudski operater uparen sa svakim vozilom” i također tvrdi da “vlasništvo voznog parka ima više smisla” nego individualno vlasništvo nad automobilima. Također izričito poziva da se vizniparkovi ne sastoje samo od samovozećih automobila, već i od električnih automobila te navodi da Kina “slijedi najagresivnije ciljeve na području električnih vozila na svijetu … i nastoji zauzeti vodeću poziciju u industriji u nastajanju.”

U dokumentu se navodi da Kina danas prednjači u u području dijeljenja vožnje, iako je dijeljenje vožnje prvobitno uvedeno u SAD-u. Još jednom se tvrdi da su američki “naslijeđeni sustav” individualnog vlasništva automobila i nedostatak “ekstremne urbane gustoće” razlog kineske dominacije na ovom području. Također predviđa da će Kina “postići masovno prihvaćanje autonomnih [vozila] prije SAD-a”, uglavnom zato što “nedostatak masovnog posjedovanja automobila [u Kini] dovodi do daleko veće prijemčivosti potrošača za AV [autonomna vozila]”. Zatim se napominje da “ranije masovno usvajanje dovodi do uspješnog ciklusa koji kineskoj samovozećoj tehnologiji omogućava da ubrza razvoj iznad [njenih] zapadnih kolega.”

Pored svoje vizije budućeg financijskog sustava i budućeg samovozećeg prometnog sustava, NSCAI imaju sličnu distopijsku viziju nadzora. U radu se masovni nadzor naziva “jednim od” prvih i najboljih klijenata” umjetne inteligencije” i “ubojitom aplikacijom za duboko učenje”. Također se navodi da je “imati ulice prekrivene kamerama dobra infrastruktura”.

Zatim raspravlja o tome kako “cijela generacija tvrtki AI jednoroga” glavninu svojih ranih prihoda prikuplja od državnih sigurnosnih ugovora” i hvali korištenje AI tehnologije u olakšavanju policijskih aktivnosti. Na primjer, hvali izvješća da “policija donosi presude na temelju telefonskih poziva praćenih tehnologijom prepoznavanja glasa iFlyTek” i da “policijske uprave koriste [AI] tehnologiju prepoznavanja lica za pomoć u svemu, od hvatanja prekršitelja prometnih zakona do rješavanja slučajeva ubojstava.”

Što se tiče tehnologije prepoznavanja lica, dokument NSCAI tvrdi da je Kina “odskočila ispred” SAD-a u prepoznavanju lica, iako su se “proboji u korištenju strojnog učenja za prepoznavanje slika prvobitno dogodili u SAD-u”. Tvrdi se da je prednost Kine u ovom slučaju jer imaju masovni nadzor koji provodi vlada („uklanjanje regulatornih prepreka“), ogromne baze podataka koje osigurava država („eksplicitna državna potpora“) u kombinaciji s bazama podataka privatnog sektora, na ogromnoj bazi stanovništva (“ljestvica potrošačkog tržišta”). Za posljedicu toga, tvrdi NSCAI, Kina namjerava nadmašiti SAD u prepoznavanju slike / lica i biometriji.

Dokument također ukazuje na još jednu očiglednu razliku između SAD-a i njihova suparnika, navodeći sljedeće: “U tisku i politici Amerike i Europe, Al je prikazan kao nešto čega se treba bojati, što narušava privatnost i krade radna mjesta. S druge strane, Kina ga smatra i alatom za rješavanje velikih makroekonomskih izazova kako bi održala svoje gospodarsko čudo i kao priliku za preuzimanje tehnološkog vodstva na globalnoj pozornici.”

Dokument NSCAI također se dotiče područja zdravstvene skrbi, pozivajući na implementaciju sustava koji, čini se, postaje stvarnost zahvaljujući trenutnoj krizi s koronavirusom. U raspravi o korištenju umjetne inteligencije u zdravstvu (gotovo godinu dana prije početka trenutne krize), navodi se da bi “Kina mogla predvoditi svijet u ovom sektoru” i “to bi ih moglo dovesti do izvoza njihove tehnologije i postavljanja međunarodnih normi”. Jedan od razloga za to je i taj što Kina ima “premalo liječnika na cijelu populaciju” a dostupnost dovoljno liječnika za osobne posjete naziva “naslijeđenim sustavom”. Citira i američke regulatorne mjere kao što su “sukladnost s HIPPA-om i odobrenje FDA” kao prepreke koje ne sputavaju kineske vlasti.

Što je još alarmantnije, tvrdi da je “potencijalni utjecaj podataka koje pruža vlada još značajniji u biologiji i zdravstvu”, te kaže da je vjerojatno da će “kineska vlada [zahtijevati] zahtijevati od svakog građanina da se njihova DNK sekvencira i pohrani u državne baze podataka, što je gotovo nemoguće zamisliti na mjestima koja brinu o privatnosti, kao što su SAD i Europa. Dalje se navodi da je “kineski aparat dobro opremljen za iskorištavanje prednosti” i naziva te baze podataka civilnog DNK “logičnim sljedećim korakom”.

 

5 1 vote
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
guest
0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments