Dokument također definira još jedan aspekt vladine potpore kao “uklanjanje regulatornih barijera”. Ovaj se izraz koristi u dokumentu posebno u odnosu na američke zakone o privatnosti, unatoč činjenici da je Državna sigurnost dugo kršila te zakone gotovo potpuno nekažnjeno. Međutim, čini se da dokument sugerira da bi zakone o privatnosti u SAD-u trebalo promijeniti kako bi se ono što je američka vlada učinila “tajno” s podacima o privatnim građanima moglo raditi otvorenije i opsežnije. Dokument NSCAI također govori o uklanjanju “regulatornih barijera” kako bi se ubrzalo usvajanje samovozećih automobila, unatoč činjenici da je tehnologija autonomne vožnje dovela do nekoliko smrtonosnih i strašnih prometnih nesreća i predstavlja druge sigurnosne probleme.
Također se raspravlja o tome kako će kineska “prednost u usvajanju” “dopustiti Kini da preskoči SAD” u nekoliko novih područja, uključujući “medicinsku dijagnozu putem AI” i “pametne gradove”. Zatim se tvrdi da će “budućnost biti odlučena na sjecištu privatnog poduzetništva i političkih lidera između Kine i SAD-a”. Ako se ova koordinacija nad globalnim tržištem umjetne inteligencije ne dogodi, u dokumentu se upozorava da “mi [SAD] riskiramo da budemo izostavljeni iz rasprava u kojima se postavljaju norme u vezi s umjetnom inteligencijom do kraja života.”
Prezentacija se također poprilično zadržava na tome kako „glavno bojno polje [u tehnologiji] nisu domaće kinesko i američko tržište“, već ono što se naziva tržištem NBU-a (sljedeća milijarda korisnika), gdje se navodi da će „kineski igrači agresivno izazivati Silicijsku dolinu.” Kako bismo ih uspješnije suprotstavili, u prezentaciji se tvrdi da, “bismo na Kinu trebali gledati baš kao što [gledamo] tržište tinejdžera kao predznaka novih trendova”.
Dokument također izražava zabrinutost zbog toga što Kina izvozi umjetnu inteligenciju šire i intenzivnije od SAD-a, navodeći da Kina “već prelazi granice” pomažući u izgradnji baza podataka lica u Zimbabveu i prodaji sustava za prepoznavanje slika i pametnih gradova Maleziju. Ako joj se dopusti da postane “nedvosmisleni lider u AI-u”, kaže se da bi “Kina mogla na kraju napisati veliki dio pravilnika međunarodnih normi o primjeni AI” kako bi “proširila kinesku sferu utjecaja na međunarodnu zajednicu koja se sve više okreće pragmatičnom autoritarizmu Kine i Singapura kao alternativi liberalnoj demokraciji zapada”.
Što će zamijeniti “naslijeđene sustave” SAD-a?
S obzirom na to da dokument posve jasno daje do znanja da “naslijeđeni sustavi” u SAD-u ometaju sposobnost da spriječi Kinu u “iskoraku” u utrci na području umjetne inteligencije i spriječe dominiciju njome u doglednoj budućnosti, također je važno ispitati što dokument predlaže zamjenu tih “naslijeđenih sustava” u SAD-u.
Kao što je ranije spomenuto, jedan “naslijeđeni sustav” spomenut na početku prezentacije glavno je sredstvo plaćanja za većinu Amerikanaca – gotovinom i kreditnim / debitnim karticama. Prezentacija tvrdi, za razliku od ovih “naslijeđenih sustava”, da se najbolji i najnapredniji sustav u potpunosti prebacuje na digitalne novčanike temeljene na pametnim telefonima.
Posebno se napominje da je glavni dobavljač mobilnih novčanika u Indiji, PayTM, u većinskom vlasništvu kineskih tvrtki. U njemu se citira članak u kojem se navodi da je “veliki prekid nastupio [2016.] kada je Indija poništila 86% novca u opticaju u nastojanju da smanji korupciju i dovede više ljudi u poreznu mrežu prisiljavajući ih da koriste manje gotovine.” U to vrijeme, neki su odbacili tvrdnje da će se indijska “valutna reforma” iz 2016. koristiti kao odskočna daska prema društvu bez gotovine kao “teoriju zavjere”. Međutim, prošle godine je odbor koji je sazvala indijska središnja banka (a na čelu s indijskim tehnološkim oligarhom koji je stvorio i ogromnu civilnu biometrijsku bazu podataka Indije) rezultirao programom indijske vlade “Bezgotovinska Indija“.
Što se tiče indijske “valutne reforme” iz 2016. godine, dokument NSCAI zatim tvrdi da bi “to bilo nedokučivo na Zapadu. I nije iznenađujuće, kada je 86% gotovine otkazano, a nitko nije imao kreditnu karticu, mobilni novčanici u Indiji su eksplodirali, postavljajući temelje za daleko napredniji ekosustav plaćanja u Indiji od SAD-a.” Međutim, to je postalo sve manje nedokučivo u svjetlu trenutne krize s koronavirusom, u kojoj su uloženi napori da se smanji količina gotovine koja se koristi jer papirnati novčanici mogu nositi virus, kao i napori da se uvede “digitalni dolar” koji podržavaju Federalne rezerve.
Osim toga, dokument NSCAI poziva na prestanak kupnje osobno i potiče prelazak na sve kupnje koje se obavljaju putem interneta. Tvrdi se da “američke tvrtke mogu puno dobiti usvajanjem ideja kineskih tvrtki” prelaskom na ekskluzivne mogućnosti kupnje putem e-trgovine. U njemu se navodi da samo kupnja putem interneta pruža “odlično iskustvo” i dodaje da je “kada je kupnja putem interneta doslovno jedini način da dobijete ono što želite, potrošači idu na internet”. 
