3. listopada 2022., 15:51 EDT| Ayang Macdonald
Srpski dužnosnici navodno pregovaraju o financijskoj i tehničkoj potpori za američku i švedsku tehnologiju pametnih gradova, izazivajući kritike građana i boraca za prava.
Prema izvješću korporativne i vladine obavještajne publikacije Intelligence Online (pretplata), Srbija nastavlja pregovore koje je započela 2021. sa švedskim proizvođačem softvera za digitalne istrage Griffeye. Ideja je da Griffeyeov AI algoritam analizira lica snimljena na stotinama kamera za prepoznavanje lica koje je vlada kupila od kineske tvrtke Huawei. Kontroverzna tvrtka probija se u Srbiju.
Podsjetimo, ugovor o izgradnji projekta pametnog grada potpisan je 2017. između srpskih vlasti i Huaweija. Dvije godine kasnije, dužnosnici su najavili postavljanje 1000 pametnih kamera podržanih softverom za prepoznavanje lica na 800 lokacija.
Lobiranje dužnosnika srbijanske vlade moglo bi biti barem jednako produktivno kao traženje novih stranih partnera.
Projekt tek treba zaživjeti jer nije stvoren regulatorni okvir za obradu biometrijskih podataka. Državna agencija za zaštitu podataka također je kritizirala projekt.
Intelligence Online piše da je razvoj dio šire bitke koja je u tijeku u kojoj se prodavači nadzornih sustava sa Zapada i Istoka trude osigurati tlo u srbijanskim ciljevima softvera za masovni nadzor.
Ovo dolazi u trenutku kada Beogradski centar za sigurnosnu politiku navodno sastavlja popis svih sustava nadzora koje su postavila ministarstva i agencije u zemlji, uključujući one koje je Huawei instalirao u Beogradu.
Srpska policija koristi obavještajni softver otvorenog koda koji je isporučila njemačka tvrtka Maltego zahvaljujući potpori Američke gospodarske komore u Srbiji.
List piše da je Maltego također planirao sklopiti partnerstvo s drugom tvrtkom, Social Links, koja je izvorno bila ruska, ali je promijenila svoju registraciju u američku nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Osim što je pomogao u osiguravanju softvera Maltego za policiju, Amcham je također navodno omogućio Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija kupnju drugog softvera koji je kritiziran da ga Srpska napredna stranka koristi u političke svrhe.
Uključene su i izraelske tvrtke. Prema Intelligence Online, kibernetička sigurnost i industrija prisutnosti obavještajnih podataka u Srbiji snažno su prisutni. Jedna od tih kompanija je tvrtka Cyberbit Solutions za cyber obavještajne poslove, koja prodaje usluge srpskoj agenciji za regulaciju elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga Ratel.
Predložen zajednički front za suprotstavljanje kineskom tehnološkom napretku
S tim u vezi, sve veći tempo kojim Kina gradi tehnologije, uključujući sustave nadzora, raspravljao se tijekom panela o digitalnoj sigurnosti tijekom foruma koji je organizirao Centar za analizu europske politike.
Tijekom foruma, panelisti su postavili pitanja o tome trebaju li razvoj velike tehnologije voditi demokratske zemlje poput Sjedinjenih Država i nekih u Europskoj uniji ili autoritarne zemlje poput Kine, navodi se u središnjem članku o događaju.
Panelisti vjeruju da SAD i EU moraju raditi na demokratskijem internetskom iskustvu i spriječiti Kinu u uspostavljanju globalne tehnološke nadmoći.
Kina je izložena stalnim kritikama, prvenstveno na Zapadu, zbog razvoja tehnologija nadzora koje su se ponekad koristile za kršenje ljudskih prava. Bez obzira na to, zemlja nije usporila proizvodnju i prodaju sustava nadzora.
“Kada pogledate što je Kina postigla u izgradnji tehnologija, bilo da je riječ o 5G ili AI, suočavamo se s ozbiljnim konkurentom”, rekao je Ylli Bajraktari, izvršni direktor inicijative koja savjetuje kako SAD može zadržati vodstvo u razvoju novih tehnologija.
Kako bi se suprotstavila Kini, stručnjaci smatraju da Europa mora napustiti ono što nazivaju tehnološkim protekcionizmom, a da SAD treba uvesti odgovarajuće tehnološke propise.
EU je već u procesu uspostavljanja propisa za razvoj i korištenje umjetne inteligencije.
Dodatno:
- Projekt “Pametni grad” u Srbiji za praćenje okoliša javnim prijevozom (12.01.2012)
- Beograd, glavni grad Srbije i jedan od najstarijih gradova u Europi, pridružio se Zelenim gradovima EBRD-a u kolovozu 2018. kako bi razvio GCAP i povezana ulaganja u zelene gradove.
- Niš prvi pametni grad u Srbiji, slede Beograd i Novi Sad
