Moskva je prošla najradikalniju transformaciju među ruskim “sigurnim gradovima”. Više od 213.000 CCTV kamera nadzire rusku prijestolnicu – a čak su i privatni sigurnosni sustavi sada povezani s centraliziranom mrežom nadzora grada.
U svibnju 2022. gradonačelnik Moskve Sergey Sobyanin naredio je noćnim klubovima da povežu svoje kamere s jedinstvenim centrom za nadzor koji sadrži sofisticirani softver za prepoznavanje lica. Slične upute izdane su u jesen 2021., kada je ured gradonačelnika zahtijevao da trgovački centri povežu svoje kamere sa svojim centraliziranim sustavom kako bi gradske vlasti mogle nadzirati poštivanje pravila o nošenju maski. Otprilike u isto vrijeme, Moskva je pokrenula “Face Pay“, sustav plaćanja prepoznavanjem lica koji je instaliran na više od 240 metro stanica diljem glavnog grada. U rujnu 2021. moskovski Odjel za obrazovanje i znanost predstavio je planove za uvođenje sustava za prepoznavanje lica u gradske škole. Unatoč protestima roditelja, ovi novi biometrijski sigurnosni sustavi počeli su se pojavljivati u školama u siječnju 2022.
Poput Grefa, Sobyanin je pandemiju COVID-19 vidio kao priliku da poboljša svoje menadžerske sposobnosti. U veljači 2020. gradonačelnik je najavio da će se pridržavanje mjera karantene u Moskvi nadzirati pomoću gradskog sustava za prepoznavanje lica – uz pomoć Sberbanke.
27. veljače 2020. Gref je otkrio da njegova banka radi na sustavima za prepoznavanje lica koji su posebno skrojeni da pomognu Rusiji da se nosi s COVID-19.
“Razvijamo i tehnologiju prepoznavanja lica pod maskama. Pokušali smo razumjeti što rade naše kolege u Kini. Mi smo učinili isto. Pokušali smo tražiti vlastita rješenja”, rekao je predsjednik Uprave Sberbanka.
U svibnju 2020., dok je većina Rusije još uvijek bila pod karantinom, Gref je iznio planove za dopuštanje ponovnog otvaranja škola i sveučilišta: uređaj koji je razvila Sberbank koristit će prepoznavanje lica i mjerenje temperature za identifikaciju potencijalnih nositelja virusa.
Sberbank je počeo razvijati biometrijsku identifikaciju i sustave plaćanja puno prije pandemije COVID-19. Banka je 2015. godine pokrenula Ladoshki (“Little Palms” – prev. mali dlanovi ²*), sustav bezgotovinskog plaćanja školske prehrane, gdje su umjesto kartica i pametnih telefona kao identifikator korišteni biometrijski podaci.
“Da bi platio ručak, student prisloni ruku na skener na posebnom stroju, odabere jelo s jelovnika, a novac se automatski skida s računa koji je priložen biometriji”,¹* objašnjeno je u članku iz listopada 2020.
Prijelaz na biometrijsku identifikaciju nije ograničen samo na moskovsku školsku djecu. Regije su već testirale biometrijske osobne iskaznice 2019. godine, a Ministarstvo obrazovanja želi sustave za prepoznavanje lica u svim ruskim školama do 2024. godine.
U jesen 2021. Samara je otvorila novu školu u kojoj su “sigurnost i udobnost djece na prvom mjestu”: ³*
“Dijete drži magnetski ključ do vrata kako bi ušlo u dvorište škole. Zatim u hodniku prolazi kroz okretnicu koja ga identificira. Taj isti Face ID sustav mjeri temperaturu svakog posjetitelja i dopušta im ulazak samo ako im je temperatura normalna. Ako dijete ima povišenu temperaturu, roditelji će biti pozvani i zamoljeni da ga odvedu kući. U tijeku je razvoj mehanizma koji će omogućiti roditeljima da prate svoju djecu tijekom dana i promatraju njihovo kretanje.”
Prije ili kasnije, Rusi svih dobi morat će pristati na neki oblik biometrijske identifikacije. U travnju 2021. Sberbank se udružio s državnim pružateljem digitalnih usluga Rostelecomom kako bi razvio Jedinstveni biometrijski sustav. Baza podataka će se na kraju spojiti s državnim institucijama, zahtijevajući od Rusa korištenje biometrijske osobne iskaznice za pristup državnim uslugama.
Integracija biometrije u svakodnevni život dio je vizije ruske vlade za stvaranje “pametnih gradova”, nacionalne inicijative koja je prethodila pandemiji C19 – ali je njome uveliko i ubrzana.
Predvođeno Ministarstvom graditeljstva i stanovanja, ruski program Smart City ima za cilj stvoriti “učinkovit sustav urbanog upravljanja, stvarajući sigurne i udobne životne uvjete za građane”.
Sobjanjinov projekt „Pametni grad – 2030.“ za Moskvu predstavlja izuzetan primjer onoga što se ovom inicijativom nada postići. Ambiciozno ponovno osmišljavanje ruske prijestolnice već provodi gradski Odjel za informacijske tehnologije.
Među ostalim pogodnostima, stanovnicima Moskve izdat će se “genetske putovnice” koje se mogu koristiti za provođenje genske terapije. “Nosivi i implantirani medicinski digitalni uređaji” prikupljat će podatke o životnom stilu pojedinca i izračunavati plaćanja društvima za zdravstveno osiguranje.
