Internetska cenzura postaje sve normaliziranija jer su rastuća ograničenja, deplatformiranje i njezine druge manifestacije postale toliko raširene da su je mnogi jednostavno prihvatili.
WHITNEY WEBB, 20. SRPNJA 2022.
Internetska cenzura postaje sve normaliziranija jer su rastuća ograničenja, deplatformiranje i njezine druge manifestacije postale toliko raširene da su je mnogi jednostavno prihvatili. Ovo “novo normalno” za slobodu govora podmuklo je kao i postupno, jer se sve više obučavamo za prihvaćanje protuustavnih ograničenja onoga što možemo izraziti na web stranicama koje dominiraju online socijalizacijom. Kao i velik dio naših života, društvena interakcija brzo se preselila na internet u posljednjem desetljeću, što znači da ograničenja nametnuta internetskom govoru imaju nesrazmjeran učinak na govor općenito.
Argument koji se često primjenjuje kako bi se odbacila zabrinutost u vezi s internetskom cenzurom jest tvrdnja da su dominantne tvrtke na društvenim mrežama privatni, a ne javni subjekti. Međutim, u stvarnosti, big tech tvrtke koje dominiraju našim internetskim životima, posebno Google i Facebook, ili su stvorene uz određeno sudjelovanje američke države nacionalne sigurnosti ili su postale glavni američki vladini i / ili vojni izvođači u posljednja dva desetljeća. (i,ii,iii,iv,v) Kada je riječ o cenzuriranju i deplatformiranju pojedinaca za tvrdnje koje su u suprotnosti s narativima američke vlade, trebalo bi biti jasno da YouTube u vlasništvu Googlea i druge tehnološke platforme u vlasništvu izvođača radova u američkoj vojnoj i obavještajnoj zajednici imaju veliki sukob interesa u njihovom gušenju govora.
Granica između “privatne” Silicijske doline i javnog sektora postaje sve nejasnija i sada je rekordno da su te tvrtke ilegalno prenijele informacije obavještajnim službama, poput Nacionalne sigurnosne agencije (NSA), za očito neustavne programe nadzora usmjerene na američke civile. (vi) Sve indikacije upućuju na to da se vojno-industrijski kompleks proširio na vojno-tehnološko-industrijski kompleks.
Ovih dana treba samo pogledati važna vladina povjerenstva – poput Komisije za nacionalnu sigurnost za umjetnu inteligenciju (NSCAI), na čelu s bivšim izvršnim direktorom Googlea/Alphabeta Ericom Schmidtom – kako bi se vidjelo kako funkcionira ovo de facto javno-privatno partnerstvo između Silicijske doline i države nacionalne sigurnosti i njegova prevelika uloga u postavljanju važnih politika povezanih s tehnologijom i za privatni i za javni sektor. Na primjer, to povjerenstvo, koje se uglavnom sastoji od predstavnika vojske, obavještajne zajednice i potomaka Big Techa, pomoglo je u postavljanju politike o “suzbijanju dezinformacija” na internetu. Točnije, preporučila je naoružavanje umjetne inteligencije (AI) u izričitu svrhu identificiranja internetskih računa za deplatformiranje i govor cenzoru, uokvirujući ovu preporuku kao ključnu za nacionalnu sigurnost SAD-a jer se odnosi na “informacijsko ratovanje”. (vii,viii)
Već postoji nekoliko tvrtki koje se natječu za plasiranje motora cenzure na AI državi nacionalne sigurnosti, kao i privatnom sektoru. Jedna od tih tvrtki je Primer AI, tvrtka za “strojnu inteligenciju” koja “gradi softverske strojeve koji čitaju i pišu na engleskom, ruskom i kineskom jeziku kako bi automatski otkrila trendove i obrasce u velikim količinama podataka”. Tvrtka javno navodi da njihov rad “podržava misiju obavještajne zajednice i šireg MINISTARSTVA obrane automatizacijom zadataka čitanja i istraživanja kako bi se povećala brzina i kvaliteta donošenja odluka”. Njihov trenutni popis klijenata uključuje američku vojsku, američku obavještajnu službu, velike američke tvrtke poput Walmarta i privatne “filantropske” organizacije poput Zaklade Bill & Melinda Gates. (ix)
Osnivač Primera, Sean Gourley, koji je prethodno stvorio programe umjetne inteligencije za vojsku za praćenje pobunjenika u postnapadnom Iraku, ustvrdio je u postu na blogu u travnju 2020. da će “računalne kampanje ratovanja i dezinformiranja 2020. postati ozbiljnija prijetnja od fizičkog rata i morat ćemo preispitati oružje koje raspoređujemo za borbu protiv njih”. (x) U tom istom postu Gourley se zalagao za stvaranje “Manhattan projekt za istinu” koji bi stvorio javno dostupnu bazu podataka u stilu Wikipedije izgrađenu od “baza znanja [koje] već postoje unutar obavještajnih agencija mnogih zemalja u svrhu nacionalne sigurnosti”. Gourley je napisao da bi se “ovaj napor u konačnici odnosio na izgradnju i poboljšanje naše kolektivne inteligencije i uspostavljanje osnove za ono što je istina ili ne“. Svoj post na blogu zaključuje izjavom da ćemo “2020. godine početi naoružavati istinu”.
Od te godine Primer je pod ugovorom s američkom vojskom kako bi “razvio prvu platformu za strojno učenje kako bi automatski identificirao i procijenio sumnje na dezinformacije“. (xi) Da je izraz “sumnja na dezinformacije” upotrijebljen nije slučajan jer mnogi slučajevi internetske cenzure uključuju samo tvrdnje, za razliku od potvrda, da je cenzurirani govor dio organizirane kampanje dezinformiranja povezane s državom ili “lošim akterom”. Iako te kampanje postoje, legitimni i ustavno zaštićeni govor koji odstupa od “službenog” ili vladinog narativa često se cenzurira prema tim mjernim podacima, često s malo ili nimalo sposobnosti smislene žalbe na odluku cenzora. U drugim slučajevima, postovi za koje se “sumnja da su” dezinformacije ili koje algoritmi društvenih medija označavaju kao takve (ponekad pogrešno) uklanjaju se ili skrivaju od javnosti bez znanja plakata.
Osim toga, “sumnja na dezinformacije” mogu se upotrijebiti za opravdanje cenzure govora koja je nezgodna za određene vlade, korporacije i skupine jer nema potrebe za dokazima ili predstavljanjem koherentnog slučaja da je navedeni sadržaj dezinformacija – na njega se mora samo sumnjati kako bi se cenzurirao. Dodatno komplicira ovo pitanje činjenica da neke tvrdnje koje su prvotno označene kao “dezinformacije” kasnije postaju prihvaćene ili priznate kao legitiman govor. To se dogodilo u više navrata tijekom krize UZROKOVANE BOLEŠĆU COVID-19, gdje su kreatorima sadržaja brisali račune ili je njihov sadržaj cenzuriran samo zbog postavljanja pitanja poput hipoteze o curenju laboratorija, kao i pitanja o učinkovitosti maski i cjepiva, između ostalog. (xii, xiii) Godinu ili dvije kasnije, velik dio tih navodnih “dezinformacija” naknadno je priznat da uključuje legitimne načine novinarskog istraživanja, a početna, opća cenzura o tim temama učinjena je po nalogu javnih i privatnih aktera zbog neugodnosti u onome što je nekada bilo prevladavajuće narativ. (xiv, xv)
Primer je samo jedna od nekoliko tvrtki koje žele stvoriti svijet u kojem “istinu” definira američka država nacionalne sigurnosti, s tim da tu krutu definiciju tada provode big tech tvrtke bez prostora za raspravu. Brian Raymond, bivši dužnosnik CIA-e i Vijeća za nacionalnu sigurnost koji sada obnaša dužnost potpredsjednika Primera, otvoreno je pisao o tome u studenom 2020. za Vanjsku politiku.
“Tvrtke poput Facebooka, Twittera i Googlea sve više surađuju s američkim obrambenim agencijama na edukaciji budućih softverskih inženjera, stručnjaka za kibernetičku sigurnost i znanstvenika. Na kraju, nakon što se javno-privatno povjerenje u potpunosti obnovi, američka vlada i Silicijska dolina mogu stvoriti ujedinjenu frontu kako bi učinkovito preuzele lažne vijesti.” (xvi)
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je Raymondov glavni primjer “lažnih vijesti” u to vrijeme bilo izvještavanje New York Posta o e-porukama s prijenosnog računala Hunter Bidena, koje su – mnogo više od godinu dana nakon činjenice – sada potvrđene kao autentične. (xvii) Dozvoliti da vlada, točnije država nacionalne sigurnosti, koja je tijekom godina vodila litaniju potvrđenih dezinformacija i propagandnih kampanja, definira istinu i stvarnost teško da je u skladu s njezinim ispovijedanim ciljem zaštite “demokracije”. (xviii) Umjesto toga, štiti interese same države nacionalne sigurnosti, čiji su vlastiti interesi čvrsto protkani interesima sve ukorijenjenije (i obogaćenije) oligarhije u zemlji.
Ne samo da imamo državu nacionalne sigurnosti u de facto javno-privatnom partnerstvu s Big Techom kako bismo cenzurirali internetske informacije – Sada, s nedavnim pokretanjem rata Bidenove administracije protiv domaćeg terora, imamo istu državu nacionalne sigurnosti koja uokviruje “sumnjive dezinformacije” i “teorije zavjere” kao prijetnje nacionalnoj sigurnosti. U političkim dokumentima koji iznose ovu novu ratnu napominju da je glavni “stup” cjelokupne vladine strategije uklanjanje internetskog materijala za koji tvrde da promiče ideologije “domaćeg terorista”, uključujući one koje se “povezuju i presijecaju s teorijama zavjere i drugim oblicima dezinformacija i misinformacija“. Širenje “opasnih” informacija “na internetskim komunikacijskim platformama kao što su društveni mediji, web stranice za prijenos datoteka i end-to-end šifrirane platforme”, tvrdi se, “[…] može kombinirati i pojačati prijetnje javnoj sigurnosti.” “Prve linije” ovog rata su “većinom internetske platforme privatnog sektora”.
Problem s ovim kadriranjem je u tome što je definicija Bidenove administracije o “domaćem teroristu” koja se koristi u tim istim dokumentima nevjerojatno široka. Na primjer, protivljenje korporativnoj globalizaciji, kapitalizmu i pretjerivanju vlade označava kao “terorističke” ideologije. To znači da bi se internetski sadržaj koji raspravlja o “protuvladinim” i/ili “anti-autoritetskim” idejama, koje mogu jednostavno biti kritike vladine politike ili nacionalne strukture moći, uskoro mogao tretirati na isti način kao i internetska propaganda Al Kaide ili ISIS-a. Osim toga, obavještajne agencije u Velikoj Britaniji i SAD-u krenule su u tretiranje kritičkog izvješćivanja o cjepivima i mandatima protiv COVID-19 kao “ekstremističke” propagande, unatoč činjenici da je značajan postotak Amerikanaca odlučio ne dobiti cjepivo i / ili se suprotstaviti mandatima cjepiva.
U onome što se čini kao očito ispunjenje molbi izvršnih direktora Primer AI-ja, Bidenova administracija također naglašava potrebu “povećanja digitalne pismenosti” u američkoj javnosti, istodobno cenzurirajući “štetan sadržaj” koji šire “domaći teroristi” kao i “neprijateljske strane sile koje nastoje potkopati američku demokraciju”. Potonje se jasno odnosi na tvrdnju da je kritičko izvještavanje o politici američke vlade, posebno njezinim vojnim i obavještajnim aktivnostima u inozemstvu, proizvod “ruskih dezinformacija”, sada diskreditirane tvrdnje koja je korištena za veliku cenzuru neovisnih medija. Što se tiče “povećanja digitalne pismenosti”, u dokumentima politike jasno je da se to odnosi na novi obrazovni kurikulum “digitalne pismenosti” koji trenutno razvija Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), američka obavještajna agencija usmjerena na domaće tržište, za domaću publiku. Ova inicijativa “digitalne pismenosti” prethodno bi kršila američki zakon, sve dok Obamina administracija nije surađivala s Kongresom na ukidanju Smith-Mundtovog zakona, kojim je ukinuta zabrana iz drugog svjetskog rata američkoj vladi koja usmjerava propagandu na domaću publiku.
Rat Bidenove administracije protiv unutarnje terorističke politike također jasno pokazuje da je cenzura, kao što je gore opisano, dio “šireg prioriteta” administracije, koju definira na sljedeći način:
“[…] jačanje vjere u vladu i rješavanje ekstremne polarizacije, potaknute krizom dezinformacija i misinformacija koje se često usmjeravaju putem platformi društvenih medija, što može razdvojiti Amerikance, a neke voditi i ka nasilju.”
Drugim riječima, poticanje povjerenja u vladu uz istodobno cenzuriranje “polarizirajućih” glasova koji ne vjeruju ili kritiziraju vladu ključni je politički cilj nove strategije Bidenove administracije protiv unutarnjeg terorizma. Nadalje, ova Izjava implicira da je neslaganje Amerikanaca međusobno problematično i to neslaganje vidi kao pokretačku snagu nasilja, za razliku od normalnog [neslaganja] u pretpostavljenoj demokraciji koja ima ustavnu zaštitu slobode govora. Iz toga slijedi da se takvo nasilje može zaustaviti samo ako svi Amerikanci vjeruju vladi i slažu se s njezinim narativima i “istinama”. Uokvirivanje odstupanja od tih narativa kao prijetnji nacionalnoj sigurnosti, kao što je to učinjeno u ovom dokumentu o politici, poziva na označavanje nesukladnog govora kao “nasilja” ili kao “poticanje nasilja” poticanjem neslaganja. Kao rezultat toga, oni koji objavljuju nesukladni govor na internetu uskoro bi se mogli naći u situaciji da ih država označi kao “teroriste”.
Ako želimo prihvatiti “novo normalno” internetske cenzure, ti napori da se zabrani rasprava i legitimne kritike vladine politike u ime “nacionalne sigurnosti” nastavit će se neometano. Ukratko, Prvi amandman bit će redefiniran tako da štiti samo govor koji je odobrila vlada, a ne slobodu govora, kako je i zamišljeno. Iako su takve mjere često uokvirene kao nužne za “zaštitu” demokracije, eliminacija i skora kriminalizacija legitimnog govora prava je prijetnja demokraciji, ona koja bi trebala duboko uznemiriti sve Amerikance. Ako država nacionalne sigurnosti kontrolira i provodi jedine dopuštene narative i jedinu dopuštenu verziju “istine”, oni će tada također kontrolirati ljudsku percepciju i – kao posljedica toga – ljudsko ponašanje.
Takva kontrola dugo je bila cilj nekih unutar američke vojne i obavještajne zajednice, ali je anatema vrijednostima i željama velike većine Amerikanaca. Ako nema značajnog pushbacka protiv sve veće fuzije države nacionalne sigurnosti i Big Techa, Amerikancima je zajamčeno da će izgubiti mnogo više od same slobode govora, jer je kontroliranje govora samo prvi korak prema kontroli svakog ponašanja. Amerikancima bi bilo dobro da se sjete upozorenja Benjamina Franklina dok američka vlada kreće u kriminalizaciju slobode govora pod krinkom zaštite nacionalne sigurnosti; “Oni koji bi se odrekli bitne slobode, kako bi kupili malo privremene sigurnosti, ne zaslužuju ni slobodu ni sigurnost”.
ZAVRŠNE BILJEŠKE:
i Webb, Whitney. “Vojno podrijetlo Facebooka.” Unlimitedhangout, 12. travnja 2021., unlimitedhangout.com/2021/04/investigative-reports/the-military-origins-of-facebook/.
ii Ahmed, Nafeez. “Kako je CIA napravila Google.” Medium, INSURGE intelligence, 22. siječnja 2015., medium.com/insurge-intelligence/how-the-cia-made-google-e836451a959e.
iii Feiner, Lauren. “Googleov Cloud Division sklapa ugovor s Ministarstvom obrane.” CNBC , 20. svibnja 2020., www.cnbc.com/2020/05/20/googles-cloud-division-lands-deal-with-the-department-of-defense.html.
iv Novet, Jordan. “Microsoft dobiva ugovor američke vojske za slušalice s proširenom stvarnošću, vrijedan do 21.9 milijardi dolara tijekom 10 godina.” CNBC , 31. ožujka 2021., www.cnbc.com/2021/03/31/microsoft-wins-contract-to-make-modified-hololens-for-us-army.html .
v Shane, Scott i Daisuke Wakabayashi. “Posao rata”: Googleovi zaposlenici protestiraju zbog rada za Pentagon.” The New York Times , 4. travnja 2018., www.nytimes.com/2018/04/04/technology/google-letter-ceo-pentagon-project.html.
vi “Povjerenici.” NSCAI , www.nscai.gov/commissioners/ .
vii Međuizvješće i preporuke za treće tromjesečje . 2020.
viii Početna stranica PrimerAI.” PrimerAI , primer.ai/.
ix “Da bismo se borili protiv dezinformacija, moramo naoružati istinu.” PrimerAI , 20. travnja 2020., primer.ai/blog/to-fight-disinformation-we-need-to-weaponise-the-truth/.
x AI, Primer. “SOCOM i Zračne snage SAD-a angažiraju Primer za borbu protiv dezinformacija.” www.prnewswire.com , 1. listopada 2020., www.prnewswire.com/news-releases/socom-and-us-air-force-enlist-primer-to-combat-disinformation-301143716.html /.
xi Zaboravite protuterorizam, Sjedinjene Države trebaju strategiju za borbu protiv dezinformacija.” PrimerAI , 16. studenoga 2020., primer.ai/blog/forget-counterterrorism-the-united-states-needs-a-counter-disinformation/.
xii Golding, Bruce. “Washington Post se pridružuje New York Timesu u konačnom priznanju da su e-poruke s prijenosnog računala Huntera Bidena stvarne.” New York Post , 30. ožujka 2022., nypost.com/2022/03/30/washington-post-admits-hunter-biden-laptop-is-real/.
xiii Greenwald, Glenn. “CIA-ine ubojite prakse, kampanje dezinformiranja i uplitanje u druge zemlje još uvijek oblikuju svjetski poredak i politiku SAD-a.” The Intercept , 21. svibnja 2020., theintercept.com/2020/05/21/the-cias-murderous-practices-disinformation-campaigns-and-interference-in-other-countries-still-shapes-the-world-order-and -nas-politika/.
xiv Ferreira, Roberto Garcia. “CIA i Jacobo Arbenz: Povijest kampanje dezinformiranja.” Časopis za studije trećeg svijeta , sv. 25, br. 2, 2008., str. 59–81, www.jstor.org/stable/45194479, 10.2307/45194479.f.
xv Nacionalna strategija za borbu protiv domaćeg terorizma , lipanj 2021. https://www.whitehouse.gov/wp-content/uploads/2021/06/National-Strategy-for-Countering-Domestic-Terrorism.pdf .
xvi Webb, Whitney. “Agencije američko-britanske inteligencije objavljuju cyber rat neovisnim medijima.” Unlimitedhangout.com , 11. studenog 2020., unlimitedhangout.com/2020/11/reports/us-uk-intel-agencies-declare-cyber-war-on-independent-media/.
xvii Webb, Whitney. “Ukidanje američke zabrane propagande daje novo značenje staroj pjesmi.” MintPress News , 12. veljače 2018., www.mintpressnews.com/planting-stories-in-the-press-lifting-of-us-propaganda-ban-gives-new-meaning-to-old-song/237493/.
xviii Nacionalna strategija za borbu protiv domaćeg terorizma , lipanj 2021. https://www.whitehouse.gov/wp-content/uploads/2021/06/National-Strategy-for-Countering-Domestic-Terrorism.pdf/.
Ovaj se članak izvorno pojavio u “Izdanju otpornom na cenzuru” Bitcoin Magazinea.
