Koronavirus proizveden u laboratoriju povezan sa SARS-om može zaraziti ljudske stanice.
Eksperiment koji je stvorio hibridnu verziju koronavirusa šišmiša – onu povezanu s virusom koji uzrokuje SARS (teški akutni respiratorni sindrom) – pokrenuo je obnovljenu raspravu o tome jesu li inženjerske laboratorijske varijante virusa s mogućim pandemijskim potencijalom vrijedne rizika.
U članku objavljenom u Nature Medicine(1) 9. studenoga, znanstvenici su istraživali virus nazvan SHC014, koji se nalazi u šišmišima potkovicama u Kini. Istraživači su stvorili kimerski virus, koji se sastoji od površinskog proteina SHC014 i okosnice virusa SARS-a koji je bio prilagođen rastu kod miševa i oponašanju ljudske bolesti. Kimera je zarazila ljudske stanice dišnih putova – dokazujući da površinski protein SHC014 ima potrebnu strukturu da se veže na ključni receptor na stanicama i da ih inficira. Također je izazvao bolest kod miševa, ali ih nije ubio.
Iako se gotovo svi koronavirusi izolirani iz šišmiša nisu uspjeli vezati na ključni ljudski receptor, SHC014 nije prvi koji to može učiniti. 2013. istraživači su prvi put izvijestili o ovoj sposobnosti u drugom koronavirusu izoliranom iz iste populacije šišmiša(2).
Nalazi pojačavaju sumnju da koronavirusi šišmiša koji mogu izravno zaraziti ljude (umjesto da se prvo razviju u srednjeg životinjskog domaćina) mogu biti češći nego što se prije mislilo, rekli su istraživači.
No, drugi se virolozi pitaju opravdavaju li informacije dobivene eksperimentom potencijalni rizik. Iako je opseg bilo kojeg rizika teško procijeniti, Simon Wain-Hobson, virolog s Instituta Pasteur u Parizu, primjećuje da su istraživači stvorili novi virus koji” nevjerojatno dobro raste ” u ljudskim stanicama. “Da je virus pobjegao, nitko ne bi mogao predvidjeti putanju njegovog širenja”, kaže on.
Stvaranje kimere
Argument je u biti ponavljanje rasprave o tome treba li dopustiti laboratorijska istraživanja koja povećavaju virulentnost, lakoću širenja ili raspon domaćina opasnih patogena – ono što je poznato kao istraživanje “pojačanja funkcije”. U listopadu 2014. američka vlada uvela je moratorij na federalno financiranje takvih istraživanja o virusima koji uzrokuju SARS, gripu i MERS (Bliskoistočni respiratorni sindrom, smrtonosnu bolest uzrokovanu virusom koji sporadično prelazi s deva na ljude).
Najnovija studija već je bila u tijeku prije nego što je počeo američki moratorij, a američki nacionalni instituti za zdravlje (NIH) dopustili su joj da se nastavi dok je bila pod nadzorom agencije, kaže Ralph Baric (Nikada nismo proizveli super virus, Ralph Baric objašnjava GoF), istraživač zaraznih bolesti na Sveučilištu North Carolina na Chapel Hillu, koautor studije. NIH je na kraju zaključio da posao nije toliko rizičan da bi potpao pod moratorij, rekao je.
Ali Wain-Hobson ne odobrava studiju jer, kako kaže, pruža malo koristi, a malo otkriva o riziku koji divlji virus SHC014 u šišmišima predstavlja za ljude.
Drugi eksperimenti u studiji pokazuju da bi virus kod divljih šišmiša trebao evoluirati kako bi predstavljao bilo kakvu prijetnju ljudima – promjena koja se možda nikada neće dogoditi, iako se ne može isključiti. Baric i njegov tim rekonstruirali su divlji virus iz njegove sekvence genoma i otkrili da je slabo rastao u kulturama ljudskih stanica i da nije uzrokovao značajnu bolest kod miševa.
“Jedini rezultat ovog rada je stvaranje, u laboratoriju, novog, neprirodnog rizika”, slaže se Richard Ebright, molekularni biolog i stručnjak za bioodbranu sa Sveučilišta Rutgers u Piscatawayu, New Jersey. I Ebright i Wain-Hobson dugogodišnji su kritičari istraživanja dobitka funkcije.
U svom radu autori studije također priznaju da bi finansijeri mogli dvaput razmisliti o dopuštanju takvih eksperimenata u budućnosti. “Poveće za znanstvenu reviziju može smatrati da su slične studije koje stvaraju himerne viruse na temelju cirkulirajućih sojeva previše rizične za nastavak”, pišu, dodajući da je potrebna rasprava o tome “zahtjevaju li ove vrste himeričnih virusnih studija opravdati daljnju istragu u odnosu na neminovne rizike”.
Korisno istraživanje
No Barić i drugi kažu da je istraživanje imalo koristi. Nalazi studije “premještaju ovaj virus od kandidata za pojavu patogena u jasnu i prisutnu opasnost”, kaže Peter Daszak, koji je koautor rada iz 2013. Daszak je predsjednik EcoHealth Alliancea, međunarodne mreže znanstvenika, sa sjedištem u New Yorku, koja uzorkuje viruse životinja i ljudi na žarištima novih bolesti diljem svijeta.
Studije koje testiraju hibridne viruse u kulturi ljudskih stanica i životinjskim modelima ograničene su u onome što mogu reći o prijetnji koju predstavlja divlji virus, slaže se Daszak. Ali on tvrdi da oni mogu pomoći da se odredi koji bi patogeni trebali biti prioritetni za daljnje istraživanje.
Bez eksperimenata, kaže Barić, virus SHC014 i dalje se ne bi smatrao prijetnjom. Prethodno su znanstvenici vjerovali, na temelju molekularnog modeliranja i drugih studija, da ne bi trebao moći zaraziti ljudske stanice. Najnoviji rad pokazuje da je virus već prevladao kritične barijere, kao što je sposobnost da se uhvati za ljudske receptore i učinkovito inficira ljudske stanice dišnih putova, kaže on. “Mislim da to ne možete zanemariti.” Planira provesti daljnja istraživanja virusa na primatima koji nisu ljudi, što bi moglo dati podatke relevantnije za ljude.
op.prev.: Svi naglasci dodani
Dodatak
Instead, after SARS, US funding agencies spent hundreds of millions on global-virome and gain-of-function research that increased risk of outbreaks and provided no information—absolutely no information–useful for preventing or combating outbreaks.
— Richard H. Ebright (@R_H_Ebright) April 11, 2020
Twitter komentar Dr. Richard H. Ebrighta na članak iz časopisa Nature vezan za financijske poticaje za liječenje Covid-19, posebice na dio teksta „…da su sredinom 2000-ih bili ponuđeni odgovarajući poticaji, vjerojatno bi danas bio dostupan lijek za COVID-19…“
- Umjesto toga, nakon SARS – a, američke Agencije za financiranje potrošile su stotine milijuna na globalne studije o viromu i pojačanju značajki koje su povećale rizik od izbijanja [pandemije/edpidemije/zaraze] i nisu pružile nikakve informacije – apsolutno nikakve informacije-korisne za sprečavanje ili kontrolu izbijanja.
