Zastupnica u EU, Nathalie Loiseau iz Francuske, poziva na sankcioniranje Vanesse Beeley i svih promatrača referenduma u Donbasu
MAX BLUMENTHAL I ANYA PARAMPIL · 29. RUJNA 2022
Zastupnica u Europskom parlamentu Nathalie Loiseau iz Francuske lobira za pojedinačne sankcije svim promatračima referenduma koje organizira Rusija u regiji Donbas. Istaknula je novinarku Vanessu Beeley ne samo zbog njezinog izvještavanja o glasovanju, već i zbog njezinog izvještavanja o ratu protiv sirijske vlade koji podupiru inozemne strane.
Francuska zastupnica u Europskom parlamentu (MEP), Natalie Loiseau, predala je pismo visokom predstavniku EU za vanjske poslove, Josephu Borrellu, zahtijevajući od Europske unije da uvede osobne sankcije svim međunarodnim promatračima nedavnih izbora u Narodnim Republikama Donjeck i Lugansk, te određenim teritorijama pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini.
Pismo koje je The Grayzone dobio od izvora iz EU-a, trenutno kruži među europskim parlamentarcima u nadi da će osigurati niz potpisa podrške.
“Mi, kao izabrani članovi Europskog parlamenta, zahtijevamo da svi oni koji su dobrovoljno na bilo koji način pomogli organiziranje ovih nelegitimnih referenduma budu pojedinačno ciljani i sankcionirani”, izjavila je Loiseau.
Pismo francuske zastupnice u Europskom parlamentu uslijedilo je nakon što je grupa službeno ukrajinskih teritorija krajem rujna održala glasovanje o tome hoće li se ili ne službeno uključiti u Rusku Federaciju. Putem narodnog referenduma, neovisne Narodne Republike Donjeck i Lugansk, koje su 2014. objavile svoje nasljeđe od Ukrajine nakon puča koji je uz inozemnu potporu izvršila protiv vlade u Kijevu, kao i regije Kherson i Zaporožje, velikom su većinom glasovale za pridruživanje Ruska Federacija.
Loiseau je izdvojila Vanessu Beeley, britansku novinarku koja je putovala u regiju kako bi pratila glasovanje. Proširujući svoju pritužbu i nakon referenduma, francuska zastupnica u Europskom parlamentu optužila je Beeley da “kontinuirano širi lažne vijesti o Siriji i da godinama djeluje kao glasnogovornik Vladimira Putina i Bashara el [sic] Assada.”
Loiseau, bliska saveznica francuskog predsjednika Emanuela Macrona, izričito je zahtijevala da se Beeley “uvrsti na popis sankcioniranih”.
Beeley je odgovorila na Loiseauino pismo u izjavi za The Grayzone: “Nametanje sankcija građanima svijeta zbog svjedočenja pravnom procesu koji odražava samoodređenje naroda Donbasa je fašizam. Ako EU nastavi s ovom kampanjom, vjerujem da će biti ozbiljnih posljedica jer je bit slobode govora i misli napadnuta.
Referendumi u Rusiji: povlačenje crte s NATO-om
Sredinom rujna 2022. Beeley i oko 100 drugih međunarodnih izaslanika otputovali su u istočnu Europu kako bi promatrali glasovanje o pridruživanju Ruskoj Federaciji u regijama Herson, Zaporožje i neovisnim republikama Lugansk i Donjeck.
Zašto je njihova prisutnost izazvala tako ogorčen odgovor zapadnih vlada? Odgovor leži u novijoj povijesti ovih jako spornih područja.
Formalno ukrajinski teritoriji Herson i Zaporožje pali su pod rusku kontrolu ranije ove godine kao rezultat vojne kampanje koju je pokrenula Moskva u veljači, dok su Narodne Republike Donjeck i Lugansk proglasile svoju neovisnost od vlade u Kijevu 2014. godine.
Rusija je započela svoju posebnu vojnu kampanju na ukrajinskom teritoriju 24. veljače. Operacija je uslijedila nakon odluke Moskve istog tjedna da službeno prizna neovisnost Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Lugansk (republike Donbas) u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas. Proruski separatisti u Donbasu upleteni su u krvavu rovovsku bitku s vladom u Kijevu koju podržava SAD od 2014. godine.
Građanski sukob u Ukrajini izbio je u ožujku 2014., nakon što su američke i europske snage sponzorirale državni udar u zemlji koji je uspostavio odlučno pro-NATO nacionalistički režim u Kijevu koji je nastavio s objavom rata svojoj manjinskoj, etnički ruskoj populaciji.
Nakon puča 2014., ukrajinska vlada službeno je marginalizirala ruski jezik, dok su ekstremistički nasilnici uz potporu Kijeva masakrirali i zastrašivali etničke ruske građane Ukrajine. Kao odgovor, separatistički prosvjedi zahvatili su istočne regije Ukrajine s većinskim Rusima.
Područje Krima formalno je glasovalo za pripajanje Rusiji u ožujku te godine, dok su republike Donjeck i Lugansk u istočnoj regiji Donbas u Ukrajini proglasile svoju neslužbenu neovisnost od Kijeva istog mjeseca. Uz potporu američke vojske i NATO-a, ukrajinska pučistička vlada službeno je objavila rat Donbasu u travnju 2014., pokrenuvši ono što je okarakterizirala kao “antiterorističku operaciju” u regiji.
Rusija je obučavala i opremala separatističke milicije u Donjecku i Lugansku tijekom građanskih kampanja protiv Kijeva na tim teritorijima, iako je Moskva službeno priznala neovisnost republika Donbasa tek u veljači 2022. Do tada su procjene Ujedinjenih naroda iznosile broj žrtava u građanskom ratu u Ukrajini na oko 13 000 mrtvih . Dok je Moskva nudila potporu separatistima Donbasa tijekom razdoblja 2014.-2022., američke i europske vlade uložile su milijarde kako bi poduprle ukrajinsku vojsku koja se uvelike oslanjala na vojsku i obavještajne frakcije s izravnim vezama s povijesnim antisovjetskim, pronacističkim dubinama zemlje država nastala kao rezultat Drugog svjetskog rata.
Ukrainian armed forces reportedly flew the flag of the German Third Reich from their position in the Donbass, according to surveillance footage from militias on the pro-Russian side pic.twitter.com/ezwmBHo1bs
— Max Blumenthal (@MaxBlumenthal) April 13, 2021
Ruska vojska službeno je ušla u sukob u Ukrajini u veljači 2022., nakon što je Moskva priznala republike Donbasa. Dok je ruski predsjednik Vladimir Putin definirao oslobađanje republika Donbasa kao primarni cilj vojne operacije, također je naveo “denacifikaciju” i “demilitarizaciju” Ukrajine kao ciljeve kampanje. Kao takve, ruske trupe su od tada osigurale kontrolu nad ukrajinskim teritorijima izvan regije Donbas, uključujući teritorije Hersona i Zaporožja.
Suočene s povećanim zapadnim ulaganjima u blok ukrajinskog građanskog rata koji je naklonjen Kijevu, vlasti u republikama Donbasa najavile su referendum o članstvu u Ruskoj Federaciji krajem rujna 2022., a dužnosnici u Khersonu i Zaporožju koji su naklonjeni Moskvi najavili su slične inicijative za glasanje. Građani na svakom teritoriju su velikom većinom odobrili rusko članstvo.
Rezultati referenduma nisu samo ugrozili vladu u Kijevu, već i njezine europske i američke podupiratelje. Zapadni mediji požurili su okarakterizirati glasove kao laž, tvrdeći da su moskovske trupe puškom cijevi prisilile građane da se pridruže Ruskoj Federaciji. Njihov narativ bi vladao da nije bilo stotinjak međunarodnih promatrača koji su fizički putovali u dotične regije kako bi promatrali referendumski proces.
Promatrači poput Vanesse Beeley sada se suočavaju s prijetnjom povratka kući na Zapad kao traženi odmetnici. Ali kao što je Loiseauino pismo jasno pokazalo, britanska novinarka bila je na nišanu mnogo prije eskalacije u Ukrajini.
