Redakcija Daily Veracity, 07.12.2021.
Objava najnovijeg izvješća Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) dočekana je uz veliku međunarodnu uzbunu. BBC je napisao da je ovo “code red za čovječanstvo”, a New York Times je upozorio: “Vrelija budućnost je izvjesna”. Naslov u Guardianu navodi da su velike promjene klime “neizbježne” i “nepovratne”, dok su i BBC i Guardian naizgled slavili istraživanje koje je pokazalo da 4 od 10 mladih sada ima gotovo nekontroliranu tjeskobu zbog klime.
Prema anketi, gotovo polovica 16-25-godišnjaka diljem svijeta oklijeva imati djecu zbog, kako vjeruju, klimatske krize i smatraju da vlade čine premalo da je spriječe.
Dolaze bankari uz pomoć UN-a i svjetskih vlada kako bi konačno spasili stvar. Prvi korak je: pronaći način za kupnju, posjedovanje i unovčavanje zemlje koju trebamo sačuvati.
U listopadu je novinarka Whitney Webb izvijestila o jednom od planova koje je pokrenula nova grupa pod nazivom ‘ Intrinsic Exchange Group ‘ (IEG) koji obećava da će nas spasiti od ove katastrofe jednom zauvijek. Prema IEG-u, uz pomoć multinacionalnih korporacija, milijardera i drugih investitora, UN i IEG će spasiti planet od sigurnog istrebljenja.
Uostalom, UN je jednom priznao da su ‘poslovi svijeta sada posao UN-a.
Iz izvješća :
U rujnu je Njujorška burza (NYSE) objavila da je razvila novu klasu imovine i sredstvo za uvrštavanje s ciljem “očuvanja i obnove prirodnih dobara koja su u konačnici temelj mogućnosti postojanja života na Zemlji”. Vozilo, poznato kao tvrtka za prirodnu imovinu ili NAC, omogućit će formiranje specijaliziranih tvrtki “koje posjeduju prava na usluge ekosustava proizvedene na određenom komadu zemlje, kao što je sekvestracija ugljika ili čista voda.” Oni će naknadno održavati, upravljati i uzgajati prirodna dobra koja ti NAC-ovi pretvaraju u robu.
U SAD-u, Summit Carbon Solutions nedavno je počeo raditi na dobivanju zemljišta u Sjevernoj Iowi za svoj predloženi naftovod Midwest Carbon Express.
Summit Carbon Solutions, ogranak Summit Agriculture Group, stoji iza projekta Midwest Carbon Express vrijednog 4,5 milijardi dolara. Bio bi to najveći projekt hvatanja ugljika na svijetu s ciljem slanja 12 milijuna tona CO2 godišnje u zapadnu Sjevernu Dakotu, gdje se može skladištiti pod zemljom.
Vlasnici zemljišta izrazili su zabrinutost u vezi s korištenjem eminentne domene od strane Summit Carbona, što tvrtki omogućuje izgradnju cjevovoda na zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta.
Eminentna domena je kada državno tijelo može steći privatno vlasništvo za javnu upotrebu, uz naknadu za pogođene zemljoposjednike.
Dok se mutni poslovi poput ovih događaju u SAD-u desetljećima, ove nove korporacije — s kojima će se uskoro trgovati na burzovnim kockarnicama — neće biti u velikoj mjeri usredotočene na zemlju opljačkanu u SAD-u.
Navodno će NAC koristiti sredstva od ovih novodobivenih i unovčenih prirodnih dobara za pomoć u borbi protiv klimatskih promjena ‘očuvanjem’ kišnih šuma, planina i jezera uglavnom u inozemstvu. Također obećavaju da će promijeniti “konvencionalne prakse poljoprivredne proizvodnje” na farmama kako bi ih učinili učinkovitijima i održivijima. No, kreatori NAC-a priznaju da je krajnji cilj izvući trilijune profita iz prirodnih procesa kao što je fotosinteza, primijeniti unutarnje vrijednosti na prirodne procese i zatim to unovčiti.
“Nadamo se da će posjedovanje tvrtke koja se bavi prirodnim dobrima biti način na koji će sve širi raspon investitora imati mogućnost ulagati u nešto što je suštinski vrijedno, ali je do ove točke bilo stvarno isključeno s financijskih tržišta”, rekao je operativni direktor NYSE Michael Blaugrund nakon lansiranja NAC ideje.
Na svojoj web stranici Intrinsic Exchange Group navodi da “koriste intrinzičnu vrijednost kao kišobran za vrijednosti koje još nisu identificirane ili kvantificirane, kao i vrijednosti kao što su kulturne, društvene, estetske, duhovne, itd.”
Nakon lansiranja, časopis Fortune primijetio je da NAC-ovi omogućuju ‘novi oblik održivog ulaganja’ koji je zapeo za oko izvršnom direktoru BlackRocka Larryju Finku zajedno s bezbrojnim drugim ozloglašenim investitorima.
…”Zauzvrat, investitori će dobiti pristup novom obliku održivog ulaganja—prostoru koji je oduševio ljude poput izvršnog direktora BlackRocka Larryja Finka …” napisao je časopis Fortune .
Godine 2019. IEG se udružio s NYSE — koja i sama ima manjinski udio — kako bi pokrenuli ideju o NAC-ovima. Tri najveća ulagača u IEG su Zaklada Rockefeller, Aberdare Ventures, tvrtka rizičnog kapitala koju je osnovao Paul Klingenstein, fokusirana uglavnom na digitalnu zdravstvenu skrb, i Inter-American Development Bank, koja je najveći izvor financiranja razvoja za Latinsku Ameriku.
Prema Webbu, Inter-American Development Bank i Rockefeller Foundation obje su bile povezane s poticanjem digitalnih valuta središnje banke (CBDC) i biometrijskih digitalnih ID -ova.
Klimatski alarmizam: Otimanje zemlje koje su proizveli i financirali bankari, za bankare
IEG trenutno radi s vladom Kostarike na vođenju ‘pilot programa’ napora u Kostariki. Andrea Meza Murillo, ministar okoliša i energije Kostarike, ustvrdio je da pilot projekt s IEG-om “produbljuje ekonomsku analizu ekonomske vrijednosti prirode i nastavlja mobilizirati protok sredstava za održavanje prirode.”
Prema IEG-u, plan je uvesti “novu klasu imovine temeljenu na prirodnoj imovini i mehanizmu za njihovu pretvorbu u financijski kapital.” Sva nova ‘imovina’ prema grupi čini “život na Zemlji mogućim i ugodnim, a uključuje biološke sustave koji osiguravaju čist zrak, vodu, hranu i lijekove“.
Jednostavno rečeno, čitavi ekosustavi i dobrobiti koje ljudi od njih imaju postat će financijska imovina. Imovina će uključivati proizvodnju hrane, turizam, čistu vodu, biološku raznolikost, oprašivanje, pa čak i sekvestraciju ugljika . Imovina će tada biti u vlasništvu korporacija, a dionice u toj imovini prodat će se na Wallstreetu.
Kao što IEG primjećuje, NAC je samo izdavatelj prirodnog dobra, dok imovinu koju NAC predstavlja mogu kupiti investitori poput BlackRocka. Ti ulagači uključuju institucionalne ulagače, privatne ulagače, pojedince i institucije, korporacije, državne imovinske fondove i multilateralne razvojne banke.
Sve je to moguće samo ako vlasništvo nad zemljištem prijeđe u ruke banaka.
S web stranice IEG-a:
Whitney Webb je nedavno izvijestila da je početkom studenog savez privatnih bankarskih i financijskih institucija ” vođen industrijom i sazvan od strane UN-a ” objavio svoje planove na konferenciji COP26. Grupa se zove Glasgow Financial Alliance for Net Zero (GFANZ), a cilj joj je preispitati ulogu globalnih i regionalnih financijskih institucija, uključujući Svjetsku banku i MMF, kao dio šireg plana za “transformaciju” globalnog financijskog sustava .
Prema izvješću o napretku grupe, cilj grupe je spojiti ove institucije s interesima privatnog bankarstva koji čine savez i stvoriti novi sustav “globalnog financijskog upravljanja”.
Kako bi dobile zemlju potrebnu za NAC, zemlje u razvoju bile bi prisiljene uspostaviti poslovno okruženje koje je korisno za članice saveza i otvoriti zemlju. To se može postići na nekoliko načina uključujući zamjenu duga za prirodu . U ovom procesu država vjerovnik oprašta dio javnog bilateralnog duga dužničke nacije u zamjenu za ekološke obveze te zemlje.
Stupanj zamjene duga za prirodu u koji su se uključile grupe poput ovih dobro je dokumentiran u Argentini, točnije Patagoniji, desetljećima. Međutim, ono što se dogodilo u Argentini i Čileu bilo bi blijedo u usporedbi s razinom zamjena koje bi ovaj plan podrazumijevao.
Na samitu čelnika o klimi u travnju 2021., koji su sazvale SAD i na kojem su sudjelovali kreatori globalne politike, Argentina je aludirala na još jednu od tih zamjena. Argentinski predsjednik Alberto Fernández zalagao se za postizanje sporazuma sa zemljama kreditorima o smanjenju dijela inozemnog duga u zamjenu za povećane ‘obaveze vezane uz okoliš i klimu’.
Drugim riječima, kada latinoamerička zemlja duguje novac, ona otvara svoju zemlju kako bi platila dug ili kamate na dug. Taj se proces obično naziva Debt-trap diplomacy ili jednostavno rečeno, zamka duga.
Multilateralne razvojne banke (MDB), poput Svjetske banke, koriste dug zemalja u razvoju kako bi ih prisilile na privatizaciju javne imovine. Izvješće GFANZ-a navodi da Savez sada pokušava koristiti istu kontroverznu taktiku forsirajući veću deregulaciju u zemljama u razvoju kako bi omogućio članicama Saveza da ulažu.
U 1990-ima, osnivač odjeće Northface, Doug Tompkins, i njegova druga supruga, Kris Tompkins, koja je bila izvršna direktorica brenda odjeće Patagonia, kupili su više od 2 milijuna hektara divljine u Čileu pod krinkom ‘napora za očuvanje’ okoliša. Nakon Tomkinsove smrti, njihova nevladina organizacija Tompkins Conservation službeno je donirala milijun hektara zemlje natrag čileanskoj vladi.
Drugi način na koji se ovo otimanje zemlje može postići je korištenje moćnih međunarodnih grupa poput UN-a za pritisak na zemlje u razvoju da dereguliraju i otvore svoju zemlju za privatizaciju zbog ‘hitne po život opasne’ prijetnje klimatskih promjena.
Savez GFANZ pokrenuli su u travnju John Kerry, Janet Yellen i bivši predsjednik Banke Engleske, Mark Carney. Carney također supredsjeda savezom s Michaelom Bloombergom.
Dok je svijet usredotočen na Rusiju koja planira vojnu ofenzivu protiv Ukrajine, a Kina očito uvježbava napad na Tajvan, nadnacionalna bankarska elita tiho napada SAD i zemlje diljem svijeta kako bi opljačkala njihove resurse.
John Kerry je nedavno primijetio da “najveći financijski igrači u svijetu prepoznaju energetsku tranziciju kao golemu komercijalnu priliku.” Boris Johnson opisao je GFANZ kao odgovoran za utiranje puta “ujedinjenju svjetskih banaka i financijskih institucija iza globalnog prijelaza na nultu neto vrijednost“.
Direktori navedeni na web stranici GFANZ-a uključuju izvršne direktore BlackRocka, Bank of America, Citi Bank, Banco Santander i HSBC. Izvršni direktor London Stock Exchange Group i Nili Gilbert , predsjednica David Rockefeller Funda također su navedeni.
Sredinom studenog Michael Bloomberg bio je domaćin svog foruma ‘Nova ekonomija’. Prema web stranici događaja , grupa je prvenstveno usredotočena na klimatske promjene i cjepiva protiv COVID-19.
“COVID-19 je bio ogledalo najvećih problema društva, od klimatskih promjena do nejednakosti, tjerajući čovječanstvo da se bori s njihovim posljedicama. Ali ima nade. Čak i dok pandemija još uvijek bjesni, uspjeh revolucionarnih mRNA cjepiva, ubrzanje digitalne ekonomije tijekom karantene i usredotočenost na državnu potrošnju za spašavanje života i poboljšanje egzistencije pokazuju da je čovječanstvo sposobno preuzeti — i prevladati — velike izazove. Proboji su mogući. U znanosti i tehnologiji ušli smo u novo doba otkrića.”
Bloombergov forum ‘Nova ekonomija’ vode Bill Gates, Henry Kissinger i Penny Pritzker, kao i desetak drugih članova odbora koji su povezani s multinacionalnim bankama poput Goldman Sachsa. Bivši guverner Narodne banke Kine Zhou Xiaochuan, kao i osnivač Binancea, također su u upravnom odboru.
Od Whitney Webb :
“Kao dio COP26, GFANZ — ključna grupa na toj konferenciji — objavljuje plan usmjeren na skaliranje “tijekova privatnog kapitala u gospodarstva u nastajanju i razvoju.” Prema priopćenju za tisak saveza, ovaj se plan usredotočuje na “razvoj državnih platformi za povezivanje sada golemog privatnog kapitala posvećenog nultom neto ugljičnom iznosu s projektima u zemlji, povećanje mješovitog financiranja putem MDB-ova [multilateralnih razvojnih banaka] i razvoj visokog integriteta, vjerodostojnih globalnih tržišta ugljika.” U priopćenju se navodi da je ovaj “ogromni privatni kapital” novac koji članice saveza žele uložiti u zemlje u nastajanju i razvoju, procijenjen na više od 130 trilijuna dolara, te da se – kako bi se ti trilijuni uložili u investicije – “globalni financijski sustav transformirani” upravo tim savezom u koordinaciji sa skupinom koja ih je sazvala, Ujedinjenim narodima.”
GFANZ definira “državnu platformu” kao mehanizam za “javno-privatno partnerstvo oko određenog pitanja ili geografskog područja”. Drugim riječima, zemlja s profitabilnim zemljištem koju mogu posjedovati, unovčiti, korporatizirati i prodati na njujorškoj burzi.
Kao što je dokumentirano u nedavnom članku Bloomberga , američki izaslanik za klimu John Kerry kaže da su investicijske banke, uključujući Goldman i Morgan Stanley, spremne uložiti 4,16 trilijuna dolara u energetsku tranziciju tijekom sljedećeg desetljeća. “Moramo pronaći način da rasporedimo taj novac”, kaže.
“Moramo početi tamo gdje je najveća količina emisija ako želimo dobiti bitku”, rekao je Kerry za Bloomberg New Economy Forum. “Moramo, svi mi, biti u mogućnosti sklopiti ugovore koji će omogućiti brzo napuštanje korištenja njihovog ugljena.”
Prema drugom Bloombergovom izvješću, Jeff Bezos je do danas dao više od milijardu dolara . Prošle godine Bezos je dao 791 milijun dolara za 16 organizacija kao dio svoje predanosti svom ‘Zemaljskom fondu za borbu protiv klimatskih promjena’. Bezos je obećao da će cijeli iznos podijeliti do 2030.
Izvješće GFANZ-a jasno navodi da bi MDB trebao biti korišten za poticanje zemalja u razvoju da “stvore odgovarajuće okruženje za poticaje na visokoj razini i više sektora” za ulaganja članica saveza u tim zemljama.
Još jedan mehanizam koji dolazi u igru je Globalno javno-privatno partnerstvo (GPPP). GPPP je svjetski kolektiv milijardera — uključujući središnje banke, filantropske zaklade, think-tankove i vlade — koji rade zajedno kao mreža kako bi proveli povoljnu politiku bankama.
Kako piše novinar Iain Davis , “Prema našem trenutnom modelu vestfalskog nacionalnog suvereniteta , vlada jedne nacije ne može donositi zakone ili zakone u drugoj. Međutim, kroz globalno upravljanje , GPPP stvara političke inicijative na globalnoj razini koje se zatim spuštaju do ljudi u svakoj naciji. To se obično događa preko distributera posredničke politike, kao što je MMF ili IPCC, a nacionalna vlada zatim donosi preporučenu politiku.”
Na temelju predloženog međunarodnog ‘problema’ GPPP provodi međunarodni konsenzus za ‘rješenje’. Tada se postavlja okvir politike. Nadnacionalni partneri zatim surađuju kako bi osigurali provedbu i provedbu željenih politika. GPPP može kontrolirati nacije diljem svijeta bez potrebe za tradicionalnim pojedinačnim zakonodavstvom.
U isto vrijeme, Bloomberg se udružio s holding kompanijom Equitable , francuskom osiguravajućom tvrtkom AXA i bankama poput Goldman Sachsa i HSBC-a kako bi osnovali Climate Finance Leadership Initiative (CFLI). Skupina je formirana na zahtjev glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antónia Guterresa.
Kroz CFLI, mreže banaka i korporacija preporučuju politiku za postizanje ‘neto nulte emisije’. Jedno od rješenja koje se podrazumijeva je dobivanje ogromnih dijelova zemlje u Sjevernoj Americi za izgradnju solarnih i vjetroelektrana.
Michael Bloomberg i Bill Gates održavaju blizak odnos u ovoj širokoj mreži samoopisanih filantropa.
Analiza The Land Reporta pokazala je u siječnju da suosnivač Microsofta Bill Gates posjeduje 242.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u SAD-u, što ga čini najvećim vlasnikom privatnog poljoprivrednog zemljišta u zemlji.
Gatesov portfelj poljoprivrednog zemljišta proteže se u 18 država, navodi se u izvješću. Njegovi najveći posjedi su u Louisiani (69.071 hektara), Arkansasu (47.927 hektara) i Nebraski (20.588 hektara).
Prema drugom izvješću , jedna od Gatesovih investicijskih tvrtki također je kupila oko 25.000 hektara u blizini Phoenixa, od kojih će dio biti pretvoren u predgrađe s prostorom za 80.000 domova. Gates nije sam, nedavna viralna izvješća pokazuju da korporacije poput BlackRocka kupuju tisuće domova i cijelih četvrti, dodatno potiskujući Amerikance s tržišta.
U 2017. Zaklada Billa i Melinde Gates također je obećala 300 milijuna dolara za ‘pomoć poljoprivrednicima s niskim primanjima u Aziji i Africi da se prilagode klimatskim promjenama.’
Prema izvješću Insajdera , 2011. Institut Oakland objavio je jedno od svojih istraživačkih izvješća o milijarderima koji kupuju zemlju u Africi. OI je izjavio da ih količina zemlje koja se kupuje na kontinentu ‘zabrinjava’ te da hedge fondovi i druge strane tvrtke stječu velike dijelove afričke zemlje, često bez odgovarajućih ugovora. Iste godine BBC je objavio naslov pod naslovom ‘Hedge fondovi grabe zemlju u Africi’.
Izvješće OI-ja zaključuje da su akvizicije raselile milijune malih farmera i “stvaraju nesigurnost u globalnom prehrambenom sustavu koji bi mogao biti puno veća prijetnja od terorizma”, navodi se u izvješću.
Zanimanje koje ti milijarderi imaju za ovu zemlju u inozemstvu nije samo beskonačan unosan potencijal NAC-a, već uključuje i plemenite metale i minerale.
Prema New York Postu , tvrtka za istraživanje minerala KoBold Metals — koju podupiru milijarderi uključujući Jeffa Bezosa i Billa Gatesa — nedavno je potpisala ugovor o traženju i rudarenju kritičnih materijala koji se koriste u električnim vozilima.
Prema jednom od svojih nedavnih izvješća , KoBold metals poziva mreže milijardera i multinacionalnih tvrtki da stanu iza ‘natjecanja s Kinom’ u utrci za razvoj električnih vozila, kako bi pomogli zapadnom svijetu da bude prvi koji će postići neto nulu emisije.
U svom izvješću KoBold navodi da se više od polovice svjetskih rezervi kobalta nalazi u Demokratskoj Republici Kongo (DRC), a dvije trećine svjetske proizvodnje rafiniranog kobalta, preduvjeta za velike EV baterije, odvija se u Kini.
Tvrtka implicira da zapadni svijet mora pronaći način da spriječi utjecaj Kine na prirodne resurse, uključujući litij, kobalt i druge plemenite metale.
Čini se da je ova široka mreža filantropa koji žele postići nultu neto emisiju zaboravila da je rudarenje kobalta jedan od najprljavijih procesa za okoliš. Ne bi trebalo biti iznenađenje da nedavno izvješće Mining.com predviđa da se očekuje porast emisija CO2 iz proizvodnje kobalta u 2021.
Lockheed Martin također očito ulazi u akciju.
UK Seabed Resources, podružnica Lockheed Martina, u partnerstvu s Odjelom za poslovnu, energetsku i industrijsku strategiju Ujedinjenog Kraljevstva, trenutačno posjeduje licence i ugovore za istraživanje beskrajnih količina pacifičkog morskog dna radi vađenja polimetalnih nodula bogatih mineralima.
Tanzanija — jedna od afričkih zemalja na kojoj se nalaze multinacionalne tvrtke — nedavno je postala meta proizvodnje nikla. Prema Reutersu, sjeverozapadni dio zemlje ima najveće nalazište visokokvalitetnog nikal sulfida spremno za razvoj. Teorije zavjere oko nedavne smrti tanzanijskog predsjednika Johna Magufulija obično su usredotočene na njegovu reakciju na cjepivo protiv COVID-19, ali njegovi propisi protiv investicijskih tvrtki daleko su vjerojatnija zavjera.
Prema izvješću Reutersa , Barrick Gold i Glencore izgubili su veliki projekt nikla 2018. kada je administracija tanzanijskog predsjednika Johna Magufulija opozvala njihovu licencu za zadržavanje zajedno s licencama 10 drugih investitora kao dio novih zakona i propisa o rudarstvu.
Samo nekoliko mjeseci nakon Magufijeve smrti, rudarska tvrtka Kabanga Nickel Limited sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu potpisala je ugovor s Tanzanijom o razvoju projekta Kabanga nikla koji su prije tražili Barrick Gold i Glencore. Tvrtka kaže da bi nedavni sporazum mogao pomoći u smanjenju ‘nezasitne potražnje proizvođača električnih vozila za niklom’.
U 2017. Tanzanija je nacionalizirala dijamante u vrijednosti od 29,5 milijuna dolara koje je zaplijenila u rudniku Williamson tvrtke Petra Diamonds Ltd. nakon što su tanzanijske vlasti optužile tvrtku da je prijavila premali izvoz minerala. U svibnju 2021. Guardian je izvijestio da je tvrtka uvrštena na Londonsku burzu platila nagodbu od 4,3 milijuna funti odštete desecima Tanzanijaca koji su navodno pretrpjeli ozbiljna kršenja ljudskih prava u rudnicima.
Državni udar u Boliviji 2019. koji su podržale SAD — za koji mnoge novinske kuće kažu da je doveo do masakra — dogodio se manje od tjedan dana nakon što je bivši predsjednik Evo Morales zaustavio posao multinacionalne tvrtke s litijumom u zemlji. Morales je podnio ostavku na mjesto predsjednika 10. studenog 2019., a svoju je smjenu nazvao “prisilnom” i “državnim udarom”, ali je rekao i da želi zaustaviti krvoproliće.
Morales je zahvalio meksičkom predsjedniku Andresu Manuelu Lopezu Obradoru, kojemu je pripisao zasluge što mu je spasio život, nakon što je zrakoplov meksičke vlade odvezao Moralesa iz Cochabambe, dopunivši gorivo u Paragvaju prije nego što je stigao u Meksiko.
Međutim, Morales nije bio svetac. Bivši predsjednik nadzirao je vrijeme kada je Bolivija bila jedan od najvećih proizvođača nedopuštenih droga, imala bliske odnose s narko-kartelima i suočavala se s višestrukim optužbama za silovanje. 2020. godine u javnost je izašlo nekoliko njegovih fotografija s maloljetnicom koje su kružile društvenim mrežama. Bolivijske vlasti su rekle da je Morales bio u vezi s maloljetnicom od njene 14. godine.
Zapadni svijet ima dobro dokumentiranu povijest bankara, ratova i promjena režima. Mnogi tvrde da su vojna intervencija snaga NATO-a u Libiji 2011. koju su poduprle SAD, kao i kasnija smrt libijskog vođe Moamera Gadafija, bili namjerni čin američke vlade koji je nastojao pogodovati bankarima.
U jednoj e-poruci koju je objavio WikiLeaks od Sidneya Blumenthala tadašnjoj državnoj tajnici Hillary Clinton, Blumenthal se požalio da je Gadafijeva vlada posjedovala 143 tone zlata i sličnu količinu srebra, što je on [Gadafi] pokušao iskoristiti za uspostavljanje pan-afričke valute izvan doseg središnjih banaka.
Samo šest mjeseci nakon e-maila, Moamer Gadafi, svrgnuti vođa Libije, zarobljen je i ubijen nakon bitke kod Sirta.
