Klimatska agenda i osobne karbonske mjerice

Agenda 2030 Klimatske promjene

Osobne karbonske naknade: tko određuje ‘dobru’ i ‘lošu’ potrošnju i tko regulira regulatore?

Želja za očuvanjem okoliša i zaštitom budućih generacija uglavnom je univerzalna, ali jesu li osobne karbonske naknade i sustav nadzornog kapitalizma, s ogromnom kontrolom nad ljudskim ponašanjem, način za postizanje ovog cilja?

Vrijeme je ručka, a vi ste gladni. Uđete u lokalni restoran da uzmete hamburger. Dok se spremate dovršiti transakciju – putem kreditne kartice, jer je društvo ukinulo gotovinu – obaviješteni ste da ste premašili svoj karbonski kredit za taj mjesec.

Vaša kupnja je odbijena. Nema hamburgera za Vas.

Ako se ovo čini nategnutim, samo uzmite u obzir da bi se prije manje od dvije godine, blokade, globalno nošenje maski i takozvane “zdravstvene putovnice” većini činile predmetom distopijskog znanstveno-fantastičnog trilera.

Poticaj za scenarij “bez hamburgera za Vas” proizlazi iz prijedloga, koji su sve popularniji u znanstvenim i političkim krugovima, za provedbu “osobnih karbonskih dodataka” (PCA).

Sam koncept PCA nije nov. 2008. godine, na primjer, vlada Ujedinjenog Kraljevstva ispitala je prijedlog za PCA kao sredstvo za smanjenje karbonskih emisija.

Međutim, pandemija C’VID-a i izvanredne mjere provedene kao odgovor na nju možda su pomogle u postavljanju temelja za javno prihvaćanje PCA sheme.

Članak iz kolovoza 2021. u časopisu Nature, “Personal Carbon Allowances Revisited”, upravo je to istaknuo. Članak je izravno povezao mjere nametnute tijekom pandemije s argumentom u korist PCA-ova.

Autori su naglasili “potrebu za oporavkom s niskim udjelom ugljika od krize COVID-19” korištenjem PCA-a, napominjući da su tijekom pandemije “ograničenja za pojedince radi javnog zdravlja te oblici individualne odgovornosti i odgovornosti koji bili nezamislivi samo godinu dana prije, usvojeni od strane milijuna ljudi.”

Prema članku, “ljudi bi mogli biti spremniji prihvatiti praćenje i ograničenja vezana uz PCA-ove kako bi postigli sigurniju klimu i mnoge druge prednosti… povezane s rješavanjem klimatske krize.”

Autori također tvrde da se “druge lekcije koje bi se mogle izvući [iz pandemije] odnose na javno prihvaćanje dodatnog nadzora i kontrole u nekim zemljama, u zamjenu za veću sigurnost”.

Ovaj posljednji citat može podsjetiti na poznate riječi Benjamina Franklina: “Oni koji bi se odrekli temeljnih sloboda da bi kupili malo privremene sigurnosti ne zaslužuju ni slobodu ni sigurnost.”

Dva tjedna nakon što je članak objavljen u Natureu, Popular Science objavio je ovaj članak – “Kako osobna karbonska naknada normalnim ljudima može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena”.

Podnaslovom “Vrijeme bi konačno moglo biti pravo za ovu strategiju smanjenja karbona”, članak je povukao analogiju između PCA-a i vrsta naknada koje djeca primaju od svojih roditelja.

Što je zapravo PCA? Članak Nature to je opisao na sljedeći način:

“PCA shema bi podrazumijevala da svi odrasli primaju jednaku, razmjenjivu naknadu za ugljik koja se s vremenom smanjuje u skladu s nacionalnim ciljevima… uključujući emisije ugljika pojedinaca koje se odnose na putovanja, grijanje prostora, grijanje vode i električnu energiju.”

Drugim riječima, svaki pojedinac dobio bi jednaku mjericu karbona na koju bi imao “pravo” i čija bi se potrošnja pratila.

U praksi bi ovaj sustav funkcionirao ovako, prema članku Nature:

“Predviđeno je da se naknade skidaju sa osobnog računa na svaku uplatu goriva za prijevoz, goriva, za grijanje doma i računa za struju. Ljudi u nedostatku mogli bi kupiti dodatne jedinice na osobnom tržištu ugljika od onih s viškom za prodaju.”

Ovaj se sustav može usporediti s mjerama povezanim s pandemijom koje su nametnute u posljednjih 18 i više mjeseci, uključujući nedavnu pojavu digitalnih “C’VID putovnica”, gdje je necijepljenima zapravo zabranjeno sudjelovanje u brojnim društvenim aktivnostima, od kupovine do objedovanja.

U Litvi je zabranjen ulaz u supermarkete onima koji nemaju digitalnu “C’VID propusnicu”. Neke nigerijske države zabranile su necijepljenim građanima pristup bankama.

A u Pakistanu su SIM kartice mobilnih telefona mnogih necijepljenih osoba blokirane.

0 0 votes
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
guest
0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments