Kako EU tjera Twitter na cenzuru (a Musk to ne može zaustaviti)

Tehnokracija

7. LISTOPADA 2022. 

Twitter je očito u središtu onoga što je poznato kao “velika tehnološka cenzura”. Užurbano koristi alate za cenzuru koji su mu na raspolaganju – od uklanjanja ili stavljanja tweetova u karantenu do njihovog potajnog “deboostiranja” (zabrana u sjeni) do potpune suspenzije računa – već najmanje dvije godine. A oni koji su uspjeli ostati na platformi primijetit će nagli porast u njezinim cenzorskim aktivnostima počevši od prošlog ljeta.

Većinu ovog vremena, glavni fokus Twitter cenzure je, naravno, trebao biti “dezinformacija o Covidu-19”. Do sada su gotovo svim najutjecajnijim zagovornicima ranog liječenja ili kritičarima cjepiva protiv Covid-19 na Twitteru suspendirani računi, a većina se nije uspjela vratiti.

Popis trajno suspendiranih uključuje takve istaknute glasove kao što su Robert Malone, Steve Kirsch, Daniel Horowitz, Nick Hudson, Anthony Hinton, Jessica Rose, Naomi Wolf i, nedavno, Peter McCullough.

I mnoštvo manjih izvještaja doživjelo je istu sudbinu zbog počinjenja takvih misaonih zločina koji sugeriraju da rizik od miokarditisa kod oba mRNA cjepiva (Moderna i BioNTech/Pfizer) nadmašuje bilo kakvu korist ili ukazuju na nestabilnost mRNA i njene nepoznate posljedice za sigurnost i učinkovitost.

Ali zašto bi Twitter cenzurirao takav sadržaj? Izraz “velika tehnološka cenzura” implicira da su Twitter i dr. cenzuriraju sami po sebi, što uvijek izaziva odgovor da su, pa, oni su privatne tvrtke, pa mogu raditi što hoće. Ali zašto bi htjeli?

Ideja da je to zato što su stanovnici Silicijske doline “ljevičari” ili “liberali” očito nije od velike pomoći. Možda i jesu. Ali jesu li mRNA cjepiva sigurna i učinkovita, kako se reklamira, stvar je činjenica, a ne ideološka. I, u svakom slučaju, svrha privatnih profitnih korporacija je, nepotrebno je reći, stvaranje profita. Moto dioničara nije “Radnici svijeta ujedinite se!” ali “ Pecunia non olet: ” novac ne smrdi. Dioničari očekuju da menadžment stvara vrijednost, a ne da je uništava.

Ali ono što Twitter radi cenzuriranjem upravo je subverzija vlastitog poslovnog modela, čime se potkopava profitabilnost i vrši pritisak na pad cijene dionice. Sloboda govora očito je krvotok svakog društvenog medija. Cenzurirani govor – poput tweetova Roberta Malonea ili Petera McCullougha ili, što se toga tiče, Donalda Trumpa – dovodi do gubitka prometa za platformu. A promet je, naravno, ključ za unovčavanje neograničenog internetskog sadržaja.

Ovo bismo mogli nazvati “Twitter zagonetkom”. S jedne strane, ne postoji način na koji bi Twitter mogao “htjeti” cenzurirati glasove Covid disidenata, ili čak bilo koje glasove, i tako ograničiti vlastiti promet. No, s druge strane, ako to ne učini, riskira velike kazne do 6% prometa, što bi vjerojatno predstavljalo smrtni udarac tvrtki koja već nije ostvarila dobit od 2019. Twitter, zapravoi, ima financijski pištolj uperen u glavu: cenzor ili nešto drugo.

Čekaj, što? Nedavno se mnogo govorilo o tome da Bidenova administracija vrši neformalni pritisak na Twitter i druge društvene medije da cenzuriraju nepoželjan sadržaj i glasove, a čak su pokrenute i tužbe protiv vlade zbog kršenja prava navodnih žrtava 1. amandmana . Ali čini se da se takav pritisak dosad sastojao samo od prijateljskih guranja u e-porukama.

Zasigurno nije bilo prijetnji kaznama. Kako bi moglo biti bez zakona koji ovlašćuje izvršnu vlast da ih nametne? A takav bi zakon bio očigledno neustavan, budući da upravo ono što 1. amandman kaže u vezi sa slobodom govora je da “Kongres neće donositi zakon… koji bi ga skraćivao”.

Ali tu je i problem. Nije potrebno reći da Kongres nije donio takav zakon. Ali što ako je strana sila donijela takav zakon i time de facto ograničila slobodu govora i Amerikancima?

Bez znanja većine Amerikanaca, to se zapravo dogodilo i njihova prava iz 1. amandmana krše, naime, Europska unija. Financijski je pištolj uperen u Twitter. Ali nije Bidenova administracija, već Europska komisija, pod vodstvom predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, ta koja drži prst na obaraču.

Zakon o kojem je riječ je EU-ov Zakon o digitalnim uslugama (DSA), koji je Europski parlament usvojio prošlog 5. srpnja usred gotovo potpune ravnodušnosti – u Europi koliko i u Sjedinjenim Državama – unatoč njegovim značajnim i katastrofalnim implikacijama za slobodu govora u cijelom svijetu .

DSA daje Europskoj komisiji ovlasti da izrekne kazne do 6% globalnog prometa “vrlo velikim internetskim platformama ili vrlo velikim internetskim tražilicama” za koje utvrdi da nisu u skladu s njezinim zahtjevima cenzure. “Vrlo velika” je definirana kao bilo koja platforma ili tražilica koja ima preko 45 milijuna korisnika u EU. Imajte na umu da dok je kriterij veličine ograničen na korisnike u EU, sankcija se temelji upravo na globalnom prometu tvrtke.

DSA je osmišljen kako bi funkcionirao u kombinaciji s takozvanim EU-ovim Kodeksom prakse o dezinformacijama: navodno dobrovoljnim kodeksom za „borbu protiv dezinformacija” – poznatim kao cenzura – koji je izvorno pokrenut 2018., a od kojeg su Twitter, Facebook/Meta i Google /YouTube su svi potpisnici.

No s usvajanjem DSA, Kodeks prakse očito više nije tako “dobrovoljan”. Nema potrebe za složenim pravnim analizama kako bi se pokazalo da su odredbe o sankcijama u DSA namijenjene kao mehanizam provedbe Kodeksa prakse. Europska komisija je to sama rekla – i to ni manje ni više u tweetu !

Zapravo, Kodeks, u biti, nikada nije bio toliko dobrovoljan. Komisija je već izrazila svoju želju da “ukroti” američke tehnološke divove poznate ranije, i već je pokazala svoje mišiće, nametnuvši ogromne kazne Googleu i Facebooku za druge navodne prekršaje.

Štoviše, prijeti kaznama DSA od prosinca 2020., kada je prvi put iznio zakon o DSA. (U Europskoj uniji, Komisija, izvršna grana EU-a, ima isključivu ovlast za pokretanje zakonodavstva. Čudni američki pojmovi poput podjele vlasti nisu stvar u EU-u.) Eventualno usvajanje zakona od strane parlamenta uvijek je bilo tretirati kao puku formalnost. Dapače, gore citirani tweet objavljen je 16. lipnja ove godine, tri tjedna prije izglasavanja zakona u Saboru!

Zanimljivo je da se objava nacrta zakona poklopila s autorizacijom i kasnijim uvođenjem prvih cjepiva protiv Covid-19 u EU: zakon je predstavljen 15. prosinca, a prvo cjepivo protiv Covid-19, ono BioNTecha i Pfizera, odobrili su Komisija samo šest dana kasnije. Skeptici ili kritičari prema cjepivu brzo bi nakon toga postali glavna meta online cenzure koju pokreće EU.

Šest mjeseci ranije, u lipnju 2020., Komisija je već čvrsto stavila fokus Kodeksa na navodne “dezinformacije o Covidu-19” pokretanjem takozvanog Programa praćenja dezinformacija o bolesti COVID-19 , u kojem se očekivalo da će sudjelovati svi potpisnici Kodeksa. Već je bilo pokušaja praćenja poštivanja Kodeksa, a od potpisnika se očekivalo podnošenje godišnjih izvješća. No, kao dio programa praćenja Covid-19, od potpisnika se sada tražilo – naravno “dobrovoljno” – da podnose mjesečna izvješća Komisiji posebno posvećena njihovim naporima vezanim uz cenzuru Covid-19. Ritam podnošenja naknadno je smanjen na dva mjeseca.

Twitterova izvješća, primjerice, sadrže detaljnu statistiku o uklanjanju sadržaja povezanog s Covidom i suspenzijama računa. Donji grafikon, koji prikazuje evoluciju ovih brojeva od veljače 2021. (ubrzo nakon puštanja cjepiva) do travnja 2022., preuzet je iz najnovijeg dostupnog izvješća Twittera iz lipnja ove godine.

Imajte na umu da se podaci odnose na uklonjeni sadržaj i suspendirane račune na globalnoj razini : tj. napori Twittera da zadovolji očekivanja cenzure Komisije ne utječu samo na račune korisnika sa sjedištem u EU, već i na korisnike diljem svijeta

Činjenica da su mnogi, ako ne i većina, računa koji su s tim u vezi obustavljeni bili napisani na engleskom jeziku izaziva posebno zabrinjavajuća pitanja. Uostalom, nakon Brexita, samo oko 1,5% stanovništva EU-a je izvorni govornik engleskog! Čak i ako pretpostavimo da je nadzor nad govorom dobra stvar, kakvog posla EU ima nadzirati govor ili zahtijevati da platforme društvenih medija nadziru govor, na engleskom, više nego na urdu ili arapskom?   

Izvješće Twittera i ostalih potpisnika Kodeksa možete preuzeti ovdje . Ako bi se brojke nastavile, one bi nedvojbeno pokazale nagli porast cenzorskih aktivnosti počevši od kraja lipnja/početka srpnja. Korisnici Twittera zainteresirani za ovu temu nisu mogli ne primijetiti masovno čišćenje računa Covid disidenata koje se dogodilo tijekom ljeta. 

A ovaj je porast zapravo bio posve očekivan, budući da je 16. lipnja – na dan kada je Europska komisija objavila svoje upozorenje internetskim platformama navedeno gore i tri tjedna prije usvajanja DSA – Komisija najavila donošenje novog, „ojačanog ” Kodeks prakse o dezinformacijama.

Tajming sigurno nije bio slučajan. Umjesto toga, usvajanje “pojačanog” Kodeksa prakse i usvajanje DSA poslužilo je kao svojevrsni udarac, stavljajući “vrlo velike online platforme i tražilice” – Twitter, Meta/Facebook i Google/YouTube posebno – na obavijest o tome što bi ih čekalo ako ne ispune zahtjeve cenzure EU-a.

Ne samo da novi Kodeks sadrži ni manje ni više nego 44 “obveze” koje se potpisnici trebaju ispuniti, već sadrži i rok za njihovo ispunjenje: naime, šest mjeseci nakon potpisivanja Kodeksa (usp. stavak 1(o)). Za izvorne potpisnike novog Kodeksa kao što su Twitter, Meta i Google, to bi nas dovelo, naime, do prosinca. Stoga je iznenadna navala Twittera i dr. da dokažu svoju cenzuru bona fides.

„Pojačani” Kodeks navodno su napisali sami potpisnici, ali pod opsežnim „smjernicama” Europske komisije koje su prvi put postale dostupne u svibnju 2021. Zastrašujuće je što se „smjernice” Komisije odnose na vrstu podataka o cenzuri koji su gore predstavljeni kao „ ključni pokazatelji uspješnosti” (str. 21f). (U samom Kodeksu koriste se različiti eufemizmi.)

Štoviše, kao dio novog Kodeksa, potpisnici će sudjelovati u “stalnoj radnoj skupini” kojom predsjeda Europska komisija, a koja će uključivati ​​i “predstavnike Europske službe za vanjsko djelovanje”, tj. vanjske službe EU-a (Obveza 37).

Razmislite o ovome na trenutak. Posljednjih nekoliko mjeseci američki su se komentatori bunili zbog povremenih, neformalnih kontakata između tvrtki društvenih medija i Bidenove administracije, dok te iste tvrtke već posljednje dvije godine sustavno izvještavaju Europsku komisiju o svojim naporima u cenzuri i od sada će biti dio stalne radne skupine za “borbu protiv dezinformacija” – odnosno cenzure – kojom predsjeda Europska komisija.

Dok ovo prvo može i ne mora predstavljati tajni dogovor, ovo drugo je očito nešto mnogo više od pukog tajnog dogovora. Riječ je o eksplicitnoj politici i zakonu EU-a koji izravno podređuje internetske platforme Komisijinom programu cenzure i zahtijeva od njih da ga provode pod prijetnjom razornih kazni. 

Imajte na umu da DSA Komisiji daje „ekskluzivne” – zapravo, diktatorske – ovlasti da utvrdi usklađenost i da primijeni sankcije. Za online platforme Komisija je sudac, porota i krvnik. 

Opet, nema potrebe ulaziti u krivudave detalje zakonodavnog teksta da bi se to pokazalo. Sve službene izjave EU o DSA-u ističu tu činjenicu. Pogledajte ovdje , na primjer, iz parlamentarnog Odbora za unutarnje tržište, koji napominje da će Komisija također moći “pregledati prostorije platforme i dobiti pristup njezinim bazama podataka i algoritmima.”

Zamišlja li itko doista da Bidenova administracija ima išta slično ovom kapacitetu da upravlja radnjama online platformi? Ne griješite. Cenzura Twittera je državna cenzuraAli dotična vlada nije vlada SAD-a, već Europske unije, a EU, zapravo, nameće svoju cenzuru cijelom svijetu.

Oni koji se nadaju da će kupnja Twittera od strane Elona Muska, ako se to doista i ostvari, stati na kraj cenzuri Twittera, naići će na grubo buđenje. Elon Musk će se suočiti s istom zagonetkom kao i trenutna uprava Twittera i bit će jednako talac zahtjeva cenzure EU-a.

Da ne bi bilo ikakvih sumnji oko ovoga, razmotrite video u nastavku, koji, unatoč usiljenim osmijesima, doista ima nešto od videa s taocima. Početkom svibnja – samo nekoliko tjedana nakon što je Twitter prihvatio Muskovu originalnu ponudu za kupnju i, opet, prije nego što je Europski parlament uopće imao priliku glasovati o DSA-u – povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton otputovao je u Austin, Texas, u objasniti Musku “novu regulativu”. 

Breton je zatim obilježio Muskovu jezivu podložnost zahtjevima EU-a u videu objavljenom na njegovom Twitteru.

Izvor: Brownstone Institute

0 0 votes
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
guest
0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments