Znanost o klimi trebala bi biti manje politička, dok bi klimatske politike trebale biti više znanstvene. Znanstvenici bi posebno trebali naglasiti da njihov rezultat modeliranja nije rezultat magije: računalne modele izradio je čovjek. Ono što izlazi u potpunosti ovisi o tome što su teoretičari i programeri stavili: hipoteze, pretpostavke, odnosi, parametrizacije, ograničenja stabilnosti itd. Nažalost, u tradicionalnoj klimatskoj znanosti većina ovog doprinosa je neprijavljena.
Vjerovati u ishod klimatskog modela znači vjerovati onome što su kreatori modela unijeli. Upravo je to problem današnje rasprave o klimi kojoj su klimatski modeli u središtu pažnje. Klimatska znanost degenerirala se u raspravu koja se temelji na uvjerenjima, a ne na zdravoj samokritičnoj znanosti. Trebamo se osloboditi naivne vjere u nezrele klimatske modele. U budućnosti, klimatska istraživanja moraju dati znatno veći naglasak empirijskoj znanosti.
Ne postoji izvanredno klimatsko stanje
“Globalna mreža od preko 1400 znanstvenika i stručnjaka pripremila je ovu hitnu poruku. Znanost o klimi trebala bi biti manje politična, dok bi klimatske politike trebale biti više znanstvene. Znanstvenici bi se trebali otvoreno pozabaviti nesigurnostima i pretjerivanjima u svojim predviđanjima globalnog zatopljenja, dok bi političari trebali nepristrano računati stvarne troškove kao i zamišljene koristi njihovih mjera politike.
Prirodni i antropogeni čimbenici uzrokuju zagrijavanje
Geološka arhiva otkriva da je klima na Zemlji varirala otkad planet postoji, s prirodnim hladnim i toplim fazama. Malo ledeno doba završilo je tek 1850. godine. Stoga ne čudi da sada prolazimo kroz razdoblje zagrijavanja.
Zagrijavanje je daleko sporije od predviđenog
Svijet se zagrijao znatno manje nego što je predvidio IPCC na temelju modeliranog antropogenog utjecaja. Jaz između stvarnog i modeliranog svijeta govori nam da smo daleko od razumijevanja klimatskih promjena.
Klimatska politika se oslanja na neadekvatne modele
Klimatski modeli imaju mnoge nedostatke i nisu ni izdaleka uvjerljivi kao alati globalne politike. Oni povećavaju učinak stakleničkih plinova kao što je CO2. Osim toga, zanemaruju činjenicu da je obogaćivanje atmosfere CO2 korisno.
CO2 je biljna hrana, osnova svega života na Zemlji
CO2 nije zagađivač. Neophodan je za sav život na Zemlji. Fotosinteza je blagoslov. Više CO2 je korisno za prirodu, ozelenjavajući Zemlju: dodatni CO2 u zraku potaknuo je rast globalne biljne biomase. Također je dobar za poljoprivredu, povećavajući prinose usjeva diljem svijeta.
Globalno zatopljenje nije povećalo prirodne katastrofe
Ne postoje statistički dokazi da globalno zatopljenje pojačava uragane, poplave, suše i slične prirodne katastrofe ili ih čini sve češćim. Međutim, postoje brojni dokazi da su mjere za smanjenje emisije CO2 jednako štetne koliko i skupe.
Klimatska politika mora poštivati znanstvenu i gospodarsku stvarnost
Ne postoji hitna klimatska situacija. Stoga nema razloga za paniku i uzbunu. Snažno se protivimo štetnoj i nerealnoj politici neto nulte emisije CO2 koja je predložena za 2050. Ako se pojave bolji pristupi, a sigurno hoće, imamo dovoljno vremena za razmišljanje i ponovnu prilagodbu. Cilj globalne politike trebao bi biti ‘prosperitet za sve’ pružanjem pouzdane i pristupačne energije u svakom trenutku. U prosperitetnom društvu muškarci i žene dobro su obrazovani, natalitet je nizak i ljudi brinu o svom okolišu.
Epilog
Svjetska deklaracija o klimi (WCD) okupila je veliki broj kompetentnih znanstvenika iz cijelog svijeta*. Značajno znanje i iskustvo ove skupine neophodno je za postizanje uravnoteženog, nepristranog i kompetentnog pogleda na klimatske promjene.
Od sada će grupa funkcionirati kao “Global Climate Intelligence Group”. Grupa CLINTEL davat će tražene i neželjene savjete o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji vladama i tvrtkama širom svijeta.
*Nije bitan broj stručnjaka nego kvaliteta argumenata”
Svjetska klimatska deklaracija plus svi potpisnici u pdf-u
VELEPOSLANICI Svjetske deklaracije o klimi
NOBELOVAC PROFESOR IVAR GIAEVER NORWAY/USA PROFESSOR GUUS BERKHOUT / NIZOZEMSKI
DR. CORNELIS LE PAIR / NIZOZEMSKI
PROFESOR REYNALD DU BERGER / FRANCUSKI GOVORNI SVIJET KANADA
BARRY BRILL / NOVOZELANDSKI
VIV FORBES / AUSTRALIJA
DR. PATRICK MOORE / ENGLESKI GOVORNI SVIJET KANADA
JENS MORTON HANSEN / DANSKI
PROFESOR LÁSZIÓ SZARKA / MAĐARSKI
PROFESOR SEOK SOON PARK / JUŽNA KOREJA
PROFESOR JAN-ERIK SOLHEIM / NORVEŠKI
STAVROS ALEXANDRIS / GRČKA
FERDINAND MEEUS / NIZOZEMSKI GOVOREĆI BELGIJSKI
PROFESOR RICHARD LINDZEN / SAD
HENRI A. MASSON / FRANCUSKI GOVORI BELGIJSKI
PROFESOR INGEMAR NORDIN / ŠVEDSKA
JIM O’BRIEN / PROFESOR REPUBLIKE IRSKE
IAN PLIMER / AUSTRALIJA
DOUGLAS POLLOCK / ČILE
DR. BLANCA PARGA LANDA / ŠPANJOLSKI
PROFESOR ALBERTO PRESTININZI / ITALIJA
PROFESOR BENOÎT RITTAUD / FRANCUSKA
DR. THIAGO MAIA / BRAZILSKI
PROFESOR FRITZ VAHRENHOLT / NJEMAČKA
VIKONT MONCKTON IZ BRENCHLEYJA / UJEDINJENO KRALJEVSTVO
DUŠAN BIŽIĆ / HRVATSKA, BOSNA I HERCEGOVINA, SRBIJA I CRNAC MONTEA
