Objavljeno: 14.01.2023.
Zaklada koju vodi milijarder George Soroš prebacila je, u samo godinu dana, ekvivalent od 107,2 milijuna R$ [brazilski real] organizacijama koje djeluju u Brazilu. Istraživanje koje je ekskluzivno provela Gazeta do Povo ističe da je stotinjak brazilskih nevladinih organizacija dobilo sredstva od Soroša preko zaklade Otvoreno društvo, koje je on osnovao. Ukupni iznos dosegao je 19,9 milijuna američkih dolara. Brojka u realima uzima se u obzir prosječni tečaj za tu godinu.
Brojka je slična onoj prenesenoj 2020., kada je 109 organizacija dobilo približno 22 milijuna američkih dolara – što je ekvivalentno 113 milijuna R$, uzimajući u obzir tadašnji tečaj.
Račun uključuje samo projekte usmjerene na Brazil brazilskih (većina) i stranih subjekata. Količina Soroševih resursa koja je stigla u zemlju ima tendenciju da bude još veća. To je zato što su neki subjekti dobili od Otvorenog društva za financiranje projekata u više od jedne zemlje u isto vrijeme. Ti slučajevi nisu uvršteni na popis koji je sačinila Gazeta do Povo. Washingtonski ured u Latinskoj Americi je, primjerice, dobio 1,9 milijuna dolara za rad u regiji, ali to nije uzeto u obzir u obračunu jer se ne može znati koliko je tog novca zapravo uloženo u Brazil.
Iako nema naznaka da Soroševi transferi krše bilo koji zakon u Brazilu, velika milijarderova investicija postavlja pitanja o mogućoj neravnoteži u javnoj raspravi u zemlji. Mnogi subjekti koji se financiraju izrađuju izvješća i istraživanja koja se kasnije koriste kao podrška odlukama triju sila. A neki od razloga koje zagovara Soroš su jasni. Među njima su dekriminalizacija droga, promicanje LGBT agende i promicanje najradikalnijih agendi crnačkog pokreta.
Drugim riječima, Soroševo uplitanje, iako se očito odvija unutar zakona, pomaže stvaranju lažnog konsenzusa. I uvijek za progresivne zastave.
Najveći korisnik je redistribuirao resurse
Među brazilskim nevladinim organizacijama koje su primile sredstva od Soroša 2021. najveći je korisnik bio Instituto Clima e Sociedade . Predmet je primio 1,5 milijuna USD (nešto više od 8 milijuna R$). NVO vodi Ana Toni, koja je predsjedala Odborom Greenpeace Internationala i bila direktorica Zaklade Ford u Brazilu. Poput Zaklade otvorenog društva, Zaklada Ford obećava progresivne ciljeve diljem svijeta.
Na svojoj web stranici Instituto Clima e Sociedade tvrdi da podržava “razne lokalne agente koji se bore za Brazil kako bi izbjegao negativne učinke globalnog zatopljenja.” Osim toga, institut često financira druge organizacije u Brazilu. Na popisu su Nacionalna udruga odvjetnika Republike, Memorijal Chico Mendes, Pastoralna zemaljska komisija Pará.
Jedan od projekata koje financira Instituto Clima e Sociedade je izgradnja “Eko proročke mreže u obrani Amazone” . Cilj inicijative je “izgraditi i ojačati zajedničku komunikaciju, kampanje i strategije angažmana u obrani koristeći se šumama narativima vjere” . Primatelj potpore je organizacija pod nazivom Casa Galileia.
Institut Alana, poznat po promicanju progresivnih ciljeva među djecom, također primarno sredstvo Instituta Clima e Sociedade. Alana je 2022. održavala projekt za „analizu i isticanje plana javne politike, uključujući klimatske politike predsjedničkih kandidata za djecu, uz proizvodnju sadržaja o trenutnom scenariju za stanovništvo i provođenje rada provjere činjenica u vezi s pitanjima koja utječu na djetinjstvo.
Još jedan primatelj resursa Instituta Clima e Tempo u 2022. bila je Nacionalna unija studenata (UNE). Entitet, koji je desetljećima bio u rukama PCdoB-a i čija je predsjednica, Bruna Berlaz, vodila kampanju za izbor Luize Inácia Lule da Silve, primio je novac za “angažiranje mladih ljudi kroz svjesno glasanje u obrani Amazone i obrazovanja”.
Podrška “masovnom oslobađanju” zatvorenika
Na trećem mjestu među najvećim korisnicima Georgea Soroša u Brazilu u 2022., s 2,7 milijuna R$, nalazi se INESC (Institut za socioekonomske studije). Jedan od projekata organizacije, Mapa dos Afetos , vodi trgovce da poštuju “rodni identitet u kupaonicama u svom prostoru”.
Na petom mjestu je GAJOP (Gabinete Assessoria Jurídica Popular Organisations) . Sa sjedištem u Recifeu, misija entiteta je “Obrana i promicanje ljudskih prava, s fokusom na pristup pravdi i sigurnosti” . Organizacija u svom portfelju ima program koji “jača obitelj osoba lišenih slobode da se suoči s utjecajima uzrokovanim Zakonom o drogama” , “s naglaskom na strukturne elemente nejednakosti (spol, rasa i klasa).” GAJOP je također potpisnik Nacionalne agende za izvlačenje, koja zahtijeva “obustavu bilo kakvog ulaganja u izgradnju novih zatvorih jedinica.”
Na popisu korisnika Otvorenog društva u Brazilu nalaze se i Udruga Marielle Franco, Zaklada Instituta Fernando Henrique Cardoso, Zaklada Getúlio Vargas, Brazilska udruga istraživačkog novinarstva i stranica Quebrando o Tabu.
Strani utjecaj još je veći
Mnogi subjekti kojima se koristi Otvoreno društvo u Brazilu također primaju doprinose od drugih velikih stranih organizacija. GAJOP, primjerice, podržavaju Zaklada Oak i Die Sternsinger, ogranak Katoličke crkve u Njemačkoj. CFEMEA prima od najmanje pet drugih stranih subjekata, uključujući Europsku uniju i Zakladu Ford. Agência Mural das Periferias već je nedavno uspostavila partnerstva sa subjektima kao što su Unesco, Unicef, Facebook i Twitter.
Obrazac se iznenada promijenio s desecima drugih nevladinih organizacija.
Nesrazmjer snaga
Za Giuliana Miotta, koji je predsjednik Instituta Liberdade e Justiça – organizacije liberalnog profila – broj brazilskih nevladinih organizacija koje su primile sredstva Georgea Soroša jasno pokazuje nesrazmjer između ljevice i desnice. Organizacija s prijedlogom više desno teško ili gotovo nikada neće imati pristup financiranju tako visoke vrijednosti” , kaže on, koji je također odvjetnik i pisac. Miotto tvrdi da taj nesrazmjer iskrivljuje raspravu u zemlji. “Široko financiranje ovih organizacija omogućuje im da imaju veći broj ljudi posvećenih punom radnom vremenu razvoja takozvanog Overtonovog prozora u njihovo ime.” Overtonov prozor je skup ideja i vrijednosti koje se smatraju prihvatljivima u društvu.
Poslovnjaci koji se poistovjećuju s desnicom, po Miottu, uglavnom doniraju samo za izborne kampanje. Nadalje, prema njegovim riječima, postoji nedostatak jasne vizije od strane liberalnih i konzervativnih Brazilaca. “Desnica u Brazilu još uvijek nema pojma o važnosti rada think tankova i nevladinih organizacija”, kaže on.
